EU izbori: agrarna politika u predizbornoj kampanji

Brektanje traktora, zavijanje sirena, to je početkom godine bila zvučna kulisa kojom su dočekivani političari u Bruxellesu. Poljoprivredna mehanizacija je blokirala ulice , gorjele su automobilske gume i slama. Nakon protesta seljaka,europska četvrt u Bruxellesu danima je mirisala na štalu.

Poljoprivrednici su se digli na noge u više zemalja članica, protiveći se padu cijena poljoprivrednih proizvoda, uvozu jeftine robe iz Ukrajine ili ukidanju agrarnih subvencija. To je pokazalo učinak. Europska unija je olabavila regulativu zajedničke agrarne politike kojom je predviđena zaštita klime i okoliša.

Pojednostavljenje ili strukturni problem?

Prema mišljenju demokršćana u Europi Bruxelles je time postavio granicu birokratizaciji. Oni to nazivaju pojednostavljivanjem, koje ne znači slabljenje pravila koja štite okoliš. EU je spustila kriterije, koje moraju ispuniti poljoprivredna gazdinstva kako bi dobila subvencije. Poljoprivrednici su oslobođeni obveze da ostave neobrađene površine radi zaštite nekih vrsta.

Zemlje članice su dobile veći manevarski prostor da odlučuju o pokrivanju tla i promjeni za sada. Dosadašnja pravila su imala cilj onemogućiti pretjerano iscrpljivanje zemljišta. Manja seoska gazdinstva više ne moraju računati s kontrolama i kaznama.

Prema mišljenju stranke Zeleni, problem nije u pretjeranim zahtjevima za zaštitu okoliša, nego niska cijena koju poljoprivrednici dobivaju za svoje proizvode. Prehrambena industrija i prodajni lanci mogu diktirati cijenu proizvođačima. Zeleni smatraju da je za to odgovorna i zajednička agrarna politikaEuropske unije, pa ukupnu strukturu i mehanizme dovode u pitanje.

Mnogo novca u igri

Trećinu budžeta EU izdvaja za poljoprivredu, prije svega kako bi podržala poljoprivrednike. S 55 milijardi eura to je jedna od najvećih pojedinačnih stavki u proračunu. U Njemačkoj gotovo polovinu dohotka poljoprivrednika čine subvencije.

Osnovne smjernice agrarne politike EU donosi za razdoblje od sedam godina. Za aktualno razdoblje do 2027. važi pravilo subvencije po agrarnoj površini. Veća agrarna poduzeća dobivaju više.

Dio direktnih subvencija je predviđen za ekološku poljoprivredu. Gazdinstva dobivaju novac ako zasiju cvjetne površine ili se odreknu upotrebe pesticida.

Samo da ne bude više problema

Neposredno uoči izbora i Bruxelles kao i politički centri zemalja članica nisu htjeli kvariti odnos s malom ali glasnom grupom – poljoprivrednicima. Europski savez seljaka Copa-Cogeca smatra se najutjecajnijom lobističkom grupom s dobrim vezama u Europskoj komisiji.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen obećala je poljoprivrednicima krajem prošlog ljeta više dijaloga i manje konfrontacije. U veljači je povukla prijedlog da se do 2030. u Europskoj uniji smanji upotreba pesticida za pola čime se htjelo zaustaviti izumiranje vrsta. Bruxelles je u proljeće ove godine djelomice ukinuo olakšice za uvoz agrarnih proizvoda iz Ukrajine. Nakon izvjesne količine, ponovo su uvedeni carinski nameti na neke ukrajinske proizvode, jer su se poljoprivrednici u Europskoj uniji pobunili zbog pada cijena tih proizvoda.

Distanca naspram vlastitog programa "Green Deal"

Von der Leyen je rekla da su potrebni razgovori i drukčiji pristup. Time je izašla ususret demokršćanskom zastupničkom klubu Europskog parlamenta, čiji je ona sam glavni kandidat. Naime, taj zastupnički klub se mjesecima distancira od spornih zakona za zaštitu okoliša, iako oni spadaju u paket pod imenom „Green Deal“ – a to je plan njihove političarke Von der Leyen da Europu na tom polju reformira u smjeru održivosti.

Demokršćani i Von der Leyen se zapravo pribojavaju da bi desničarski populisti mogli iskoristiti gnjev seljaka u predizbornoj kampanji. Šef demokršćanskog zastupničkog kluba Europske pučke stranke Manfred Weber doživljava tu stranku kao stranku seljaka i zastupnicu seoskih područja u Europi.

S obzirom na to da se promijenila opća politička klima u Europi, onda se i glavna kandidatkinja Europske pučke stranke na izborima za Europski parlament i šefica Europske komisije Ursula von der Leyen distancira od svog programa „Green Deal“ i više uzima u obzir interese privrede, kaže stručnjak za EU Zaklade znanost i politika Nicolai von Ondarza.

On objašnjava da bi se to moglo kritizirati sa stanovišta klimatske politike, ali isto tako pokazuje da Europska unija postaje demokratski senzibilnija, jer reagira na proteste specifične grupe stanovništva.

U svakom slučaju, građanima na izbor stoje jasne političke alternative u agrarnoj politici na izborima za Europski parlament.

ARD/dd