EU - kako Ukrajinu opskrbiti streljivom

Ovog petka navršava se godina dana od početka ruskog napada na Ukrajinu. Europska unija je rano počela pružati vojnu potporu Ukrajini i nedavno je na summitu u Kijevu ponovno potvrdila svoju solidarnost. Sa sastanka ministara vanjskih poslova ovog ponedjeljka u Bruxellesu Moskvi se šalju snažne poruke. No nije se radilo samo o simbolici nego o rješavanju konkretnih problema.

Zajednička nabava streljiva

"Ukrajini ponestaje streljiva", rekao je estonski ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu prije početka sastanka sa svojim europskim kolegama u Bruxellesu. I visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell također naglašava da je najvažnije i najhitnije pitanje za Ukrajinu kontinuirana opskrba streljivom. Konkretno, radi se prije svega o topničkom streljivu kalibra 155 milimetara. Borrell je rekao da Rusija trenutno ispaljuje 50.000 granata dnevno u ratu protiv Ukrajine. "Ukrajina mora imati isti kapacitet", rekao je predstavnik za vanjsku politiku EU-a prije sastanka.

Na stolu ministara vanjskih poslova nalazi se i takozvani "estonski prijedlog". Radi se o ideji o zajedničkoj kupnji streljiva za Ukrajinu, slično kao što je bio slučaj s cjepivom protiv korone. Sveukupno, prijedlog uključuje isporuku milijun projektila u vrijednosti od 4 milijarde eura, objašnjava Reinsalu.

I predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen također se izjasnila za kupovna jamstva za vojnu industriju. "To bi obrambenoj industriji dalo mogućnost ulaganja u proizvodne linije kako bi postale brže i povećale proizvodnju", rekla je von der Leyen na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji proteklog vikenda.

Odakle novac za streljivo?

Očekuje se da će ministri obrane raspravljati o pojedinostima prijedloga na svom sljedećem neslužbenom sastanku u Stockholmu 7. i 8. ožujka, potvrdio je za DW jedan diplomat EU-a.

Planira se tzv. European Peace Facility za financiranje zajedničke nabave streljiva. Do sada je za Ukrajinu namijenjeno 3,6 milijardi eura. Države članice sudjeluju u mirovnoj pomoći prema ključu raspodjele koji se temelji na pojedinačnom BDP-u.

„No temeljno pitanje koje se postavlja je odakle više novca za ovaj projekt", kaže Ronja Kempin iz Zaklade za znanost i politiku. U tom kontekstu je nejasno treba li stvoriti poseban fond za Ukrajinu, ali i pitanje žele li sve zemlje pa tako i one koje same nemaju vojnu industriju, plaćati zajedničku nabavu streljiva.

Deseti paket sankcija protiv Rusije

Ministri vanjskih poslova razgovarali su i o desetom paketu sankcija Rusiji. Josep Borrell je nakon sastanka naglasio da će to biti usvojeno u sljedećih nekoliko dana prije petka, godišnjice ruskog napada na Ukrajinu.

U prethodnim rundama sankcija EU je već ciljao na gospodarski učinak Rusije i nametnuo sankcije u sektorima poput energetske industrije, luksuzne robe, ali i u zrakoplovnoj industriji. Novim paketom sankcija Europska komisija želi uvesti dodatna ograničenja za elektroniku, specijalna vozila i dijelove strojeva.

Niclas Poitiers iz think tanka Bruegel, kao i Borrell, smatra da su sankcije EU-a učinkovite, čak i ako nisu ispunile početna očekivanja: "Može se reći s prilično visokim stupnjem sigurnosti da se ruski gospodarski učinak ne bi do te mjere smanjio kao što se sada dogodilo." Prema njemačkim statistikama, ruski BDP je prošle godine pao za 2,1 posto. Godinu dana prije, 2021., rusko gospodarstvo je još raslo.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu