EU-ov "korona-proračun" dobio zeleno svjetlo
11. prosinca 2020
Odmah nakon što su Mađarska i Poljska odustale od veta na proračun Europske nije i novog pravila povezanosti isplata sredstava s pridržavanjem principa pravne države, mađarski dnevnik blizak vladi Magyar Nemzet trijumfalno je objavio: "Pobijedili smo!".
No mnogi sudionici EU samita kao i zastupnici EU parlamenta na ovaj razvoj događaja gledaju potpuno drugačije. Predvodnik europskih pučana u Europskom parlamentu, njemački političar Manfred Weber smatra da onaj dio koji je Poljacima i Mađarima bio najsporniji, dio koji se odnosi na povezivanje isplata sa stanjem pravne države, uopće nije mijenjan.
Dodatno objašnjenje kojim su ostali čelnici država EU-a Poljskoj i Mađarskoj izišli u susret, uopće, kako kaže Weber, nije legalno obvezujući.
Zbog toga EU parlament niti neće imati nikakvih problema odobriti proračun i pripadajući mehanizam pravne države. Klauzule koje se odnose na pridržavanje načela pravne države neće, kako tvrde neki belgijski diplomatski izvori, biti ograničene samo na isplatu tranši iz proračuna, kako su to tražile Varšava i Budimpešta.
Odgođen ali ne i odbačen
Mađarski premijer Viktor Orban i njegov poljski kolega Mateusz Morawiecki polaze od toga da će moći odgađati provjeru državno-pravnog sustava. Oni su tražili da prije pokretanja ovog mehanizma Sud Europske unije mora dati svoje mišljenje.
To može potrajati mjesecima ako ne i godinama. Morawiecki smatra da je tako svoju zemlju obranio od, kako ih on naziva, "proizvoljnih političkih odluka" Bruxellesa. "Mi smo imali osjećaj da ćemo u budućnosti biti izloženi napadima", rekao je poljski premijer na rubu samita. On je EU-u predbacivao da se želi miješati u obiteljsku politiku u Poljskoj, posebice u sporni zakon o pobačaju.
Merkel stoji iza dogovora
Njemačka kancelarka Angela Merkel nije skrivala zadovoljstvo što je spor s Poljskom i Mađarskom, kojima se već godinama predbacuje podrivanje načela pravne države, okončan u posljednjem trenutku. Time su otklonjene prepreke za prihvaćanje najobimnijeg EU proračuna ikada.
Upravo je Merkel ta koja je pripremila teren za kompromis. Za nju je jednoglasno prihvaćanje proračuna "važan signal koji svjedoči o sposobnosti EU-a da djeluje u kriznim trenucima". Usred pandemije bi bilo neprihvatljivo da sredstva za uklanjanje posljedica pandemije koronavirusa u visini od 750 milijardi eura budu blokirana.
Ovoj svoti treba pridodati predviđenih 1,1 bilijuna eura namijenjenih za redovni EU proračun u sljedećih sedam godina. Korona-fond se financira zajedničkim zaduženjem svih članica što bi prije pandemije bilo nezamislivo. Zbog povijesne krize Angela Merkel je još na proljeće prihvatila princip zajedničkog zaduživanja.
Procesi protiv Mađarske i Poljske
Mehanizam pravne države koji je sad prihvaćen predviđa da se primateljima EU sredstava, a Poljska i Mađarska spadaju među najveće, uskrate sredstva ako Europska komisija ustvrdi da se u zemljama koje primaju sredstva krše načela pravne države i ako tu odluku podrži jednostavna većina zemalja članica.
No dosadašnji postupci protiv Poljske i Mađarske do sada nisu urodili plodom tj. kažnjavanjem ili oduzimanjem prava glasa. Za takvo što je potreban čitav niz postupaka i jednoglasnih odluka. Na kraju ni među samim članicama nema dovoljno političke volje za "guranje" ovog procesa.
Prema nekim izvorima postoji neka vrsta prešutnog dogovora o tomu da trenutni procesi koji se vode protiv Poljske i Mađarske puste u zastaru i da se pažnja usredotoči na novo pravilo o pridržavanju načela pravne države. Europska komisija još mora donijeti odluku o ponovnoj tužbi protiv Poljske koja odbija primijeniti pravomoćnu presudu u korist samostalnosti poljskih sudaca. Poljskoj u ovom slučaju prijete visoke novčane kazne.
Financijska injekcija protiv gospodarske stagnacije
Sredstva iz tzv. korona-fondova, koji se djelom sastoje od kredita i dijelom od subvencija, bi u sljedeće dvije godine trebale europskom gospodarstvu pomoći pri oporavku od korona-krize. Najveći korisnici fonda bi trebale biti zemlje koje su i najviše pogođene prvim valom pandemije.
Usporedo s dogovorom oko novog proračuna i fondova pomoći, Europska središnja banka je danas povećala svoju financijsku injekciju. Kupnjom dionica u dosad neviđenom obimu od 1,8 bilijuna eura Europska središnja banka želi osigurati sredstva za kredite posrnulim kompanijama i državama.
Ugledni njemački ekonomist Hans-Werner Sinn međutim upozorava da bi aktualno zaduženje Europske unije i velikodušna financijska politika u budućnosti mogli dovesti do problema. "Dugoročno postoji opasnost inflacije i problema s likviditetom", rekao je Sinn za dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung.
EU uvodi knjižicu cijepljenja
Posljednji EU samit u godini pandemije naglasio je još jednom obvezu Europske unije da svim građanima što je brže moguće omogući pravedne uvjete pri cijepljenju. Preko saveza "Covax" EU će u suradnji s UN-om siromašnijim zemljama na raspolaganje staviti pristupačno cjepivo protiv koronavirusa.
U ostale dogovorene mjere koje donosi ovaj samit spada i bolja koordinacija priznavanja testova na Covid-19 u svim zemljama članicama. Zemlje se također obvezuju da će što prije donijeti planove cijepljenja i uvesti knjižicu u koju bi bila upisivano tko je cijepljen protiv koronavirusa.