EU : paket pomoći za Portugal i Draghi za šefa ESB-a
17. svibnja 2011
« Ministri su jednoglasno prihvatili pružanje financijske pomoći Portugalu koji je za to predao zahtjev 7.travnja », stoji izmedju ostalog u priopćenju ministara. Paket pomoći je bio nužan za osiguranje financijske stabilnosti eurozone. Trećinu kredita nosi europski fond za spašavanje, trećinu Europska unija, a trećinu MMF.
Za uzvrat Portugal se obvezuje da će brzo smanjivati novo državno zaduženje te da će do temelja reformirati svoje gospodarstvo. Na taj način bi se trebalo suzbijati uzroke dužničke krize. Nadalje, Portugal je morao obećati da će « ohrabriti » privatne vjerovnike državnih pozajmnica da ih ne prodaju. To je bio uvjet Finske da dade na kraju svoj pristanak.
Nakon Grčke i Irske, Portugal je postao treća zemlja eurozone koja je dobila kredite od međunarodne zajednice. Portugal je u travnju predao zahtjev da dođe pod zaštini kišobran od ukupno 750 milijarda eura. Program je određen na tri godine. Vlada u Lisabonu je ovisna o novcu, jer već 15.lipnja Portugal mora platiti dugove u visini od pet milijarda eura. Ministri financija svih 27 zemalja članica moraju odluku još jednom potrvrditi – ali pristanak je siguran.
MMF je razočaran zbog grčkih refomi
Prije davanja nove pomoći Grčkoj 17 zemalja eurozone žele pričekati preporuke povjerenistva koje preispituje stanje. U povjerenstvu sjede predstavnici EU-a, MMF-a i Europske središnje banke. Ocijena se očekuje sredinom lipnja. Kod MMF-a postoje navodno ozbiljne sumnje da li Grčkoj uopće staviti na raspolaganje nove kredite. Vlada razočarenje o grčkom reformskom programu, oko nedostatne privatizacije i promašajima smanjenja deficita ». Ukoliko bi MMF odbio isplatu idućeg dijela kredita od 12 milijarde eura u lipnju, tada bi Europljani preuzeli cijeli iznos kreditiranja.
Povjerenik za financije Olli Rehn je naglasio kao « Grčka mora ubrzati svoje gospodarske reforme i osigurati potpunu provedbu programa privatizacije ». Rehn drži da je « apsolutno nužno da političke stranke završe svoje prepirke u korist dobrobiti cijele zemlje ». Slične riječi imao je i Jean-Claude Trichet, šef Europske središnje banke. « Nema drugog puta nego stroga provedba planova štednje », rekao je Trichet i dodao kako je to važno kako bi se srednjoročno ostvario trajan gospodarski rast, stvorila nova radna mjesta i osigurala stabilnost eura.
Ministri predložili Draghija za Trichetova nasljednika
Ministri zemalja eurozone predložili su da dosadašnjeg predsjednika Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta naslijedi Talijan Mario Draghi. Šef eurozone Jean-Claude Juncker je naglasio kako se Draghi osjeća obavezan euru i Europskoj uniji. Ministri su dali svoju jednoglasnu preporuku za Draghija. Konačnu odluku donose šefovi država i vlada na lipanjskom sastanku na vrhu u Bruxellesu.
Nakon što su Francuska i Italija već duže vremena zagovarali Draghija na spomenutoj funkciji, prošloga tjedna je i njemačka kancelarka Angela Merkel signalizirala svoju potporu. Draghi je „vrlo zanimljiva i iskusna ličnost koja se vrlo blizu našim predodžbama o kulturi stabilnosti i solidnog gospodarenja“, izjavila je Merkel za jedan njemački tjednik. Draghi je rođen 1947.godine u Rimu, oženjen je i otac dvoje djece. Završio je studij ekonomije u Rimu, a promovirao je u SAD-u. Do 2005.godine kada je postao guverner talijanske narodne banke, radio je kao potpredsjednik američke Investment banke Goldman Sachs.
Na stastanku nije sudjelovao šef MMF-a Dominique Straus-Kahn, jer je proteklog vikenda uhićen u New Yorku. Tereti ga se da je „u kriminalnom seksualnom činu pokušao silovanje“. Na sastanku je Strauss-Kahna zamjenila zamjenica direktora MMF-a Nemat Shafik.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg.ured: Željka Telišman