EU traži izlaz iz krize nakon irskog "ne"

Danas se najprije sastaju šefovi diplomacija 27 zemalja članica koji će prije svega saslušati svojeg irskog kolegu o razlozima negativnog ishoda referenduma te nakon toga pripremiti predstojeći sastanak na vrhu EU-a koji se u četvrtak i petak održava u Bruxellesu.

Tamni oblaci iznad EU-a

Nebo iznad Luxembourga danas je prekriveno gustim i tamnim oblaicma, što vrlo slikovito opisuje i stanje Europske unije nakon što su krajem prošloga tjedna Irci na referendumu odbacili Lisabonski sporazum. Upravo što i kako dalje sada s novonastalom situacijom, glavna je tema današnjeg sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica.

Lisabonski sporazum je dobra stvar

Vlade zemalja članica smatraju da je Lisabonski sporazum dobra stvar jer Europsku uniju čini efikasnijom, djelotvornijom i demokratskijom. Unija dobiva veću težinu na međunarodnoj pozornici, šire ovlasti kod sigurnosnih pitanja i energetike te jednostavnija pravila za upravljanje EU-om kojeg danas čini 27 članica.

Kako dalje?

No glavno pitanje danas u Luxembourgu glasi: što zapravo uopće mogu učiniti šefovi diplomacija članica? Najprije će saslušati što će reći Irci, a nakon toga će vjerojatno savjetovati da one zemlje koje još nisu prihvatile Sporazum iz Lisabona nastave s procesom ratifikacije. Moguće je da će se od Iraca zatražiti da provedu još jedan referendum. Međutim, osim što bi takav savjet bio daleko od demokratske prakse, ne postoji nikakvo jamstvo da Irci neće još jednom glasovati protiv Sporazuma. Druga je mogućnost da da Unija proces stvaranja čvršće zajednice nastavi bez Irske, što je pak s političkog i pravnog stajališta vrlo teško provesti. Alternativa svemu je odbaciti Lisabonski sporazum. U međuvremenu su se pojavile izjave iz drugih članica, poput češkog predsjednika Klausa koji poručuje da je Sporazum mrtav. No premda on nije dio Vlade u Pragu koja odlučuje o Lisabonskom sporazumu, činjenica je da, ukoliko se još jedna članica odluči protiv Sporazuma, tada je on zaista prošlost.

Hrvatska neće biti pogođena, ali zato njezino susjedstvo

Važno je naglasiti da, što god se na kraju dogodi, u Europskoj komisiji kada se govori o budućem proširenju ne spominju Hrvatsku, zato jer Hrvatsku više ne smatraju zemljom koja pripada skupini budućeg proiširenja. O Hrvatskoj je sve odlučeno, pitanje je samo još datum njezinog ulaska u Uniju. Međutim, kada govorimo o zemljama budućeg proširenja, tada neprihvaćanje Sporazuma iz Lisabona otvara velike sumnje u mogućnosti daljnjih proširenja Unije. To je i te kako relevantno za države u hrvatskom istočnom i jugoistočnom susjedstvu.

Koliko nakon irskog "ne" vrijedi SSP sa BiH?

Od ostalih današnjih događaja u Luxembourgu je predviđeno i potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom.