EU: Treba povećati broj povrataka migranata

Sastanak ministara unutarnjih poslova EU-a u Stockholmu odvija se u sjeni naglog povećanja broja neregularnih ulazaka u Uniju. Prošle godine bilo je više od 330.000 ljudi, od kojih većina nema pravo na status međunarodne zaštite, ali usprkos tome podnose zahtjev za azil, kaže povjerenica EU-a za unutarnje poslove Ylva Johansson.

Godinama nema pomaka po pitanju povratku odbijenih tražitelja azila. Stopa je znatno manja od proklamiranog cilja. Svake godine ima oko 300.000 odluka o povratku tih ljudi, ali samo njih oko 70.000 se zapravo vrati u svoju matičnu zemlju. To treba povećati, kažu resorni ministri.

Suradnja s trećim zemljama ključna

Zato ministri unutarnjih poslova EU-a u Stockholmu žele govoriti prije svega o suradnji s trećim zemljama u pogledu povratka. Bit će riječi i o tome da EU svojom viznom politikom izvrši pritisak na zemlje koje nisu spremne primati odbijene tražitelje azila.

Kritičari vjeruju da ovaj pristup zapravo zaobilazi problem. Cornelia Ernst, članica Europskog parlamenta iz Ljevicu smatra da je to prodavanje magle.

A kada magla nestane, ispostavi se da ovi azilanti dolaze iz zemalja koje ili više ne primaju one koji trebaju biti deportirani ili ne mogu biti deportirani u zemlje poput Afganistana ili Irana i to iz vrlo dobrih razloga, kaže ona.

Politika azila stagnira godinama

Vijeće 27 zemalja, Komisija EU-a i Parlament godinama tapkaju u mjestu u europskoj politici azila i migracija. Kao jedan od svojih prvih službenih akata, švedsko Predsjedništvo je stoga zakazalo samit o migracijama za 9. i 10. veljače u Bruxellesu

Dakle, bio bi dobar znak kada bi ministri u Vijeću unutarnjih poslova danas mogli pokrenuti zajednički europski sustav povratka migranata, koji su na ilegalan način ušli u EU, smatra Lena Düpont, stručnjakinja za unutarnje poslove iz skupine zastupnika njemačke Unije CDU/CSU u Europskom parlamentu. Istovremeno, Vijeće mora pomoći i u pripremi sadržaja samita o migracijama koji će uslijediti u veljači. Radi se o odgovorima na pitanja gdje se EU nalazi u pregovorima, kaže ona i dodaje: „Sada imamo jedinstvenu priliku da presiječemo Gordijev čvor, a također moramo iskoristiti ovaj zamah da postignemo rješenje u području azila i migracija."

Dogovor malo vjerojatan

Međutim, da bi se to postiglo, morao bi biti postignut temeljni dogovor u idućih dvanaest mjeseci, što je u najmanju ruku malo vjerojatno s obzirom na mnoga neriješena pitanja i ozbiljne razlike u mišljenjima.

Uoči današnjeg sastanka, nekoliko zemalja EU-a, poput Nizozemske, Austrije, Francuske i Belgije, obnovilo je poziv da se takozvano Dublinsko pravilo dosljedno primjenjuje. To znači da migranti trebaju ostati u zemljama prvog stupanja na tlo EU-a dok se ne donese odluka o njihovom zahtjevu za azil, što će vjerojatno rezultirati malom spremnošću za suradnju, posebno u Italiji i drugim zemljama južne Europe.

ard/ss

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu