EU želi Kristalinu Georgievu na čelu MMF-a

Sveučilišna profesorica Kristalina Ivanova Georgieva je već više puta u karijeri bila tek drugi kandidat, ali se na koncu pokazala kao najbolji izbor. I kad je Bugarska 2010. trebala imenovati svoju europsku povjerenicu, isprva je to bila Rumiana Jeleva. No kad se pred Europskim parlamentom postavilo pitanje njenog imutka i financija, Sofija je umjesto nje poslala Georgievu koja je postala povjerenica za humanitarnu pomoć dok je predsjednik EK bio Jose Manuel Barroso. On je nalazio samo riječi hvale za bugarsku ekonomisticu i isticao je kao osobu „sa solidnim međunarodnim iskustvom i znanjem sa kojim će značajno doprinijeti radu EK."

To se nastavilo i u prvom mandatu Jean-Claude Junckera kao predsjednika EK, kada je Georgieva postala potpredsjednica EK i postala povjerenica za proračun i ljudske resurse. Nakon toga ju je karijera 2016. odvela na čelo Međunarodne banke za obnovu i razvoj, ogranka Svjetske banke. U međuvremenu se razmišljalo i kako bi Georgieva možda mogla biti podesna osoba za položaj glavne tajnice Ujedinjenih naroda, ali 2017. je tamo ipak izabran Antonio Guterres.

Početkom ove godine je pak predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim odstupio sa svoje dužnosti i otišao u komercijalnu djelatnost. Nije velika tajna kako to nije bila tek osobna odluka: tradicionalno, predsjednika postavlja zemlja sa najvećim učešćem u kapitalu Svjetske banke a to su Sjedinjene Američke Države. Ovaj južnokorejski-američki liječnik je tamo dospio kao kandidat prethodnog predsjednika, Baracka Obame i odlično se zna što i o Obami i o takvim međunarodnim organizacijama misli sadašnji američki predsjednik Trump. Povrh toga i Svjetska banka prolazi kroz promjene i proces dokapitalizacije, što tek donekle nailazi na razumijevanje Washingtona. Ali nakon odlaska Kima, predsjedavanje Svjetskom bankom je komisijski preuzela njegova potpredsjednica, Kristalina Georgieva.

I u nedavnom ispunjavanju križaljke za ključne položaje Europske unije se kao neka mogućnost spominjalo i ime ove bugarske ekonomistice, ali kad je dogovoreno kako će Francuskinja Christine Lagarde stati na čelo Europske središnje banke trebalo se brzo dogovoriti o kandidatu Europe za taj položaj. Opet tradicionalno, čelnika sestrinske organizacije Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda postavlja po volumenu kapitala druga zajednica država, a to je  Europa. Udjeli su se promijenili i nigdje ne piše da tako mora biti, ali europski kandidat je još uvijek najizgledniji.

I tu Kristalina Georgieva isprva nije bila u prvom planu: razmišljalo se o portugalskom predsjedavatelju zemalja skupine eura Mariu Centeneu, španjolskoj ministrici gospodarstva Nadiji Calvino, predsjedniku Središnje banke Finske Olli Rehnu, a mnogi su mislili kako je favorit bivši predsjedavatelj euroskupine, Nizozemac Jeroen Dijsselbloem.

Na koncu je ipak izabrana Kristalina Georgieva kojoj je podrška stigla iz 56% zemalja koje čine 57% stanovnika Europske unije. Postupak izbora je vodila Francuska koja ovaj puta i u postupku izbora u MMF predstavlja europske interese, a francuski ministar financija Bruno Le Maire je odmah čestitao bugarskoj profesorici kako je to „odlična vijest" i obećao joj je kako „ćemo svi podržati vašu kandidaturu."

Odmah se oglasio i nizozemski kandidat Dijsselbloem koji joj je čestitao preko Twittera i zaželio „potpun uspjeh". Čestitao joj je i bivši šef, Jean Claude Juncker:

Kristalina Gerogieva je majka jednog djeteta. Rado putuje, svira gitaru i voli plesati, a rado i kuha egzotična jela. Ali makar po svojim sklonostima izgleda konzervativna majka, ona je borbena zastupnica ravnopravnog udjela žena na odgovornim položajima. To je odlučila provesti i u Svjetskoj banci sa ciljem da bude jednak broj žena i muškaraca do 2020. – ali je taj cilj postigla čak ranije.