Europa je i dalje najkonkurentnija regija svijeta

Švicarska, Singapur i Finska predvode listu najkonkurentnijih zemalja svijeta, koju je objavio Svjetski ekonomski forum (WEF) u Ženevi. Usprkos krizi u eurozoni, među top deset dominiraju zemlje sjeverne i zapadne Europe. Pored Švicarske i Finske, na četvrtom mjestu nalazi se Švedska, a na petom Nizozemska. Njemačka je kao i prošle godine na šestom mjestu, a Velika Britanija se sa desetog popela na osmo mjesto.

Margarete Drzeniek, stručnjakinja iz Svjetskog ekonomskog foruma, kaže: „U zapadnoeuropskim zemljama vidimo da je ojačao institucijski sektor, posebno u područjima infrastrukture i inovacija. Vidjeli smo da su te zemlje ostale jake i u krizi, te očekujemo da će to tako ostati.“

Švedska i Finska su zamijenile mjesta, Danska je osmog pala na 12. mjesto, a Francuska s 18. na 21., dok se Austrija popela s 19. na 16. mjesto. Na jugu Europe nastavlja se trend pada: Italija se podigla za jedno mjesto, te se sad nalazi na 42., dok je Španjolska ostala na 36. mjestu. Portugal je pao za četiri mjesta, na 49., dok je Grčka pala također za šest mjesta, te je sad na 96. mjestu.

„Konkretno to znači, da postoji velika razlika između pojedinačnih zemalja članica Europske Unije, naročito u eurozoni i te razlike, kada je riječ o konkurentnosti, dovode do pritiska na stabilnost EU“, kaže Drzeniek.

Hrvatska je pala za pet mjesta, te se sad nalazi na 81. mjestu. Ispred Hrvatske su još Slovenija, Bugarska, Crna Gora i Makedonija, dok se iza Hrvatske nalaze Bosna i Hercegovina i Srbija.

SAD i dalje gubi

I SAD je već četvrti put zaredom izgubio tlo pod nogama i "skliznuo" s petog na sedmo mjesto. Ipak, ova zemlja i dalje ima inovativna poduzeća, odlična sveučilišta i najveće tržište na svijetu, ali i nedostatak povjerenja gospodarstva u institucije, politiku i gospodarsku stabilnost, pokazuje istraživanje WEF-a.

Rang lista za konkurentnu sposobnost se bazira na Globalnom indeksu konkurentnosti (GCI) za 144 zemalja, koju provodi Svjetski ekonomski forum na kolumbijskom sveučilištu u SAD-u, još od 2004. godine. Indeks se bazira na dvanaest aspekata koji mjere i ocjenjuju infrastrukturu, makroekonomsku stabilnost, zdravstvo i obrazovanje, tržište rada, tehnološki razvitak i veličinu tržišta.

Različita slika kod zemalja u razvoju

Rangiranje se bazira na grubom izračunu brojaka iz javnih i pristupačnih statistika i rezultatima ispitivanja javnog mnijenja, koje provodi Svjetski ekonomski forum svake godine u suradnji s partnerskim institucijama. U Njemačkoj je za to odgovorno privatno veleučilište Otto Beisheim School of Management u Koblenzu.

Zadnjih godina moguće je primijetiti da se zemlje u razvoju, u usporedbi sa industrijskim nacijama koje su uglavnom u procesu stagnacije, uzdigle na rang listama. No, čini se da je taj trend zaustavljen: Kina je na 29. mjestu, što je pad za tri mjesta u odnosu na prošlu godinu, kao i kod Indije, koja je trenutno na 50. mjestu. Rusija je pala za jedno mjesto, na 67., dok je Južnoafrička Republika pala za dva mjesta, na 52. Međutim, Brazil se "popravio" za pet mjesta, te se sada nalazi na 48. mjestu.