Europi trebaju investicije - ali s kojim sredstvima i u što?

"Meni treba novac, a ne samo riječi", poručio je Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije šefovima država i vlada koji se ovoga četvrtka (18.12.) sastaju na zimskom summitu u Bruxellesu. Juncker takvim porukama lobira za svoj investicijski fond u kojemu bi na kraju trebalo biti 315 milijardi eura. Kako su članice već izrazile želje za financiranjem brojnih projekata iz tog fonda, a da nisu dale konkretna obećanja da će u njega i uplaćivati, Jean-Claude Juncker je malo iznerviran: "Kada bi svi i činili ono što govore, mi bismo plivali u milijardama", rekao je posprdno predsjednik Komisije.

Ne trebaju nam katedrale!

28 zemalja članica su predale zahtjeve za financiranje ukupno 2.000 projekata iz Junckerovog fonda koji bi ukupno stajali 1.300 milijardi eura. Ali mnogi od njih su autoceste, mostovi i škole, dakle investicije koje su u nadležnosti država. Juncker sumnja da će se za te projekte naći privatni investitori koji bi trebali Junckerov fond financirati s 250 milijardi eura. On stoga apelira: "Ne gradite nove katedrale! Jer mi već sada imamo problema popuniti crkve i kapele vjernicima. Ne kopajte nove tunele kroz planine koje se mogu drukčije svladati! Ne započinjite projekte samo projekata radi!"

Juncker i članice Unije prepiru se oko toga tko će birati projekte koji će dobiti sredstva iz fonda. Neke članice, naravno, inzistiraju na tome da - ako uplate u Junckerov fond - imaju zagarantirano pravo da se iz njega financiraju projekti u njihovoj zemlji. Ali to Europska komisija odbija. Juncker želi da komisija stručnjaka pri Europskoj investicijskoj banci u Luksemburgu razmatra projekte i bira one koji će dobiti potporu iz fonda - bez političkih pritisaka.

Vrećica puna iznenađenja

Junckerov novi investicijski fond bi trebao biti spreman sredinom 2015. Ekonomist Daniel Gros iz Centra za europske političke studije u Bruxellesu, međutim, sumnja da će on funkcionirati kako je Juncker zamislio: "Vrlo je upitno koji bi bio interes Francuske ili Njemačke da izdaju garancije za projekte koje ne mogu same procijeniti, kontrolirati i vrednovati i u čiju isplativost sumnjaju."

Europska komisija je pak ovaj investicijski program proglasila svojim najvažnijim projektom u 2015. On bi, prije svega, trebao privući kapital privatnih ulagača. Juncker sa svakim eurom državnog kapitala želi privući 14 eura privatnog kapitala. Ovaj princip poluge je presudan, objašnjava Juncker. Ekonomski stručnjak Gros, međutim, ne vjeruje da ta formula može funkcionirati. Privatni investitori, argumentira on, ne oklijevaju ulagati zato što im nedostaje kapitala i zato što ga nemaju u što uložiti, već u mnogim projektima ne štima računica. Ili nisu isplativi ili su zbog brojnih zakonskih regulacija, kompliciranih dozvola i drugih dugih birokratskih procedura jednostavno nesigurni pa se investitori ne usude u njih upustiti. "A to su problemi koje Europska unija ne može riješiti", zaključuje Gros.

Jean-Claude Juncker se, pak, nada da bi novi investicijski fond mogao imati pozitivan psihološki efekt time što će odaslati poruku: Europa će se primiti posla! To je novi šef Komisije najavio još prije četiri tjedna. Sada će se na summitu u Bruxellesu raspravljati detalji. Junckerov plan mora onda još dobiti zeleno svjetlo od Europskog parlamenta. U Bruxellesu su mu već nadjenuli i neslužbeno ime: "Vrećica puna iznenađenja".