Europska financijska pomoć za nove članice

Tko uvijek samo očekuje pomoć od Bruxellesa precjenjuje mogućnosti Europske unije, poručuje europski povjerenik za monetarnu politiku Joaquin Almunia. Osim toga, on smatra da EU već ionako dovoljno čini kada se radi o ublažavanju posljedica svjetske krize: "EU je povećao pomoć s 12 na 25 milijardi eura, a do toga su devet milijardi već dobile Mađarska i Latvija." Ta je pomoć namijenjena državama članicama koje još nemaju euro kao valutu - trenutačno ih je 12. Almunia nadalje ističe kako se na raspolaganju još nalaze i sredstva iz fonda za strukturnu pomoć u kojem je predviđeno više od 300 milijardi eura za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Tim novcem EU pomaže članicama i regijama koje zaostaju u gospodarskom razvoju. A tu su još i Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj.

Dobar rejting banaka Europske unije

Europska investicijska banka nalazi se u vlasništvu EU-a, a zbog svog dobrog rejtinga na tržištu kapitala uvijek može dobiti povoljne kredite. Te niske kamate ona prenosi na poduzeća i projekte za koje smatra da ih se isplati financirati, recimo zbog njihove ekološke orijentacije, europskog obilježja ili zato što potiču gospodarski razvoj u pojedinim regijama. Slično djeluje i Europska banka za obnovu i razvoj. Ona od 1991. godine u prvom redu pomaže zemljama srednje i istočne Europe na putu u tržišno gospodarstvo. Od toga bi koristi trebala imati poduzeća, ali i banke. Državne banke za poticaj gospodarstva posebno su važne kada privatne banke ograniče svoje kreditne poslove, jer onda one pomažu svježim novcem. No, o tome kako bi te dvije ustanove konkretno trebale djelovati u ovim novim uvjetima svjetske financijske krize, europski povjerenik za monetarnu politiku nije govorio.

Idući kandidati: Rumunjska i Litva

Almunia ističe: "EU čini mnogo, a možda bi mogao i više, ali onda bi trebali imati bolju koordinaciju između privatnih i državnih investitora." On je također opomenuo privatne novčarske institute da ispune svoje obveze i daju financijsku potporu zemljama istočne i srednje Europe. No, države koje su zapale u financijske teškoće ne moraju se oslanjati samo na Bruxelles, nego se mogu obratiti i međunarodnoj zajednici. Tako su Mađarska i Latvija već dobile pomoć Međunarodnog monetarnog fonda, a idući kandidatkinje mogle bi biti Rumunjska i Litva.