Europska komisija: Sumnje u mađarski novi zakon o medijima
4. siječnja 2011
Pritisak Europske komisije na mađarsku vladu raste. Postoji sumnja da je Budimpešta prihvaćanjem dvaju novih zakona o medijima, prekršila europske zakone. Radi se o «kriznom porezu» i prijepornom zakonu o medijima. U oba slučaja Bruxelles je pokrenuo istragu.
Povjerenica Kroes sumnja da su navedena dva mađarska zakona u skladu s europskim zakonima. Kroes sumnja prije svega u sposobnosti novoosnovanog Vijeća za nadzor medija i njegovu neovisnost zbog sastava tog tijela. Europska komisija od Mađarske očekuje opširan odgovor u idućih nekoliko dana. Za sada nisu pokrenuti daljnji koraci, a nije određen niti rok za odgovor na Komisijin dopis, naglasio je glasnogovornik Komisije. Moguće je da će zakon o medijima biti tema razgovora sastanka Europske komisije i mađarske vlade idućeg petka u Budimpešti.
Visoke kazne za kršenje zakona o medijima
Novi zakon o medijima stupio je u Mađarskoj na snagu 1. siječnja 2011. godine. Zakon predviđa sastavljanje Vijeća za nadzor medija kojeg čini i nekoliko članova vlade. Vijeće među ostalim može zbog medijskih izvještaja, koji „nisu politički izbalansirani“ izreći visoke kazne medijima (radiju, televiziji, novinama i časopisima) u visini i do 200 milijuna forinta (720.000 eura). Ovaj zakon osudila je međunarodna zajednica, među ostalim i brojne članice Europske unije, ocijenivši ga kao napad na slobodu medija.
Za Mađarsku kritika dolazi u vrlo nezgodnom trenutku, kada je preuzela po prvi puta polugodišnje Predsjedništvo EU-a i zbog toga se nalazi pod posebno oštrim i pomnim promatranjem.
Pljušte kritike i oko kriznog poreza
Drugi zakon se odnosi na uvođenje kriznog poreza koji bi visoko zaduženoj Mađarskoj priskrbio godišnje 1,3 milijarde eura. Porez pogađa uglavnom strane tvrtke, koje posluju u Mađarskoj. Europska komisija je već naglasila, kako zbog načela jednakosti, nije moguće pojedine branše oporezivati više od drugih, ali, budući da ne postoji europska porezna politika, oporezivanje poduzeća je stvar svake članice Unije zasebno.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg. ur.: Snježana Kobešćak