Europska ljevica nade polaže u Syrizu

Kada je njegova španjolska kolegica počela govoriti u Berlinu, političar Syrize Teodoros Paraskevopulos glavu je naslonio na ruku. Na trenutak je izgledalo kao da pokušava zadržati taj izraz lica - da mu ne izmakne kontroli. Maite Mola iz španjolske Ujedinjene ljevice u tom trenutku je govorila o tome kako može zamisliti da se u slučaju pobjede ljevice na izborima prihvate krediti od Rusije ili Kine ako "nam EU ne da dovoljno hrane". Rasprava o kreditima iz Moskve zadnje je što Paraskevopulos sada želi. On je gospodarski savjetnik novog grčkog premijera Aleksisa Tsiprasa. Grčkoj vladi je, naime, netom pošlo za rukom smiriti duhove u europskim prijestolnicama koje su uzbudili političari nove vlade špekulirajući o ruskim kreditima kao alternativi omraženoj Trojci koju čine Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka i Europska komisija.

"Od susjeda napraviti prosjake"

Mola i Paraskevopulos došli su u Berlin kako bi demonstrirali jedinstvo europske ljevice tijekom teških pregovora grčke vlade s ministrima financija EU-a. Pored njih su sjedili i Pierre Laurent, glavni tajnik francuskih komunista, i predsjednik njemačke Stranke ljevice Bernd Riexinger. "Nije riječ samo o Grčkoj, već o čitavoj Europi", naglašava Riexinger. Jedna "mala grupa neoliberalnih političara" ponovno pokušava zatvoriti vrata koja je Syriza otvorila, kaže Riexinger. Prije svega njemački ministar financija Wolfgang Schäuble među ljevičarskim političarima slovi za predstavnika politike koja je osiromašila veliki dio stanovništva u zemljama pogođenima krizom. "Europska perspektiva nije od susjeda napraviti prosjaka", ističe Riexinger.

Ljevičarske stranke u Europi inspirirane su pobjedom grčke Syrize. One vjeruju da će smjena vlasti u Grčkoj značiti preokret u čitavoj Europi. "Pobjeda Syrize je dokaz da je neoliberalna politika zakazala", ocjenjuje francuski komunist Laurent i zahtijeva "novi socijalni i ekonomski početak". Trebalo bi, smatra on, raspravljati o mogućnosti oprosta dugova za sve europske zemlje. Europska središnja banka bi, osim toga, kaže, ubuduće morala direktno financirati javnu infrastrukturu i socijalne izdatke. To, međutim, proturječi njezinom utemeljiteljskom statutu.

Ljevičarski političari naglašavaju da je sporazum između Grčke i euro-skupine još uvijek moguć. "Europljani su se prisiljeni dogovoriti", smatra Paraskevopulos i kao argument navodi da vlade euro-zone ne mogu ocijeniti ni koliki bi financijski rizik bio izlazak Grčke iz EU-a niti žele da "se istočno Sredozemlje politički destabilizira". Drugim riječima, one bi trebale spriječiti da Grčka postane ulaz za ruske interese u Europskoj uniji.