Europska poduzeća u Kini razmišljaju o odlasku

Anketa Europske trgovinske komore u Pekingu čiji su rezultati objavljeni u utorak(29.5.) govore sami za sebe: Više od 20 posto europskih tvrtki u Kini, ili svako peto poduzeće, razmišlja o napuštanju Kine i odlazak u neku drugu državu. Unatoč činjenici što Kina postaje sve važnije strateško tržište, za europska poduzeća u Kini postaje sve teže opstati i boriti se s adiminstrativnim i tržišnim preprekama u toj zemlji, ali i sa sve većim troškovima za svoje poslovanje.

Predsjednik europske trgovinske komore u Pekingu Davide Cucino smatra da je „rezultat da svako peto europsko podueće želi napustiti Kinu prilično alarmantan podatak“. U anketi je svako drugo poduzeće iz EU-a u Kini (48 posto) navelo da mu je propao mogući posao zbog administrativnih prepreka. Od tih poduzeća gotovo dvije trećine (64 posto) smatra da su zbog toga izgubili i više od deset posto prihoda. Takvi propusti s vremenom se nakupe na „prilično veliki iznos“ u nekoliko milijarda eura, ističu u trgovinskoj komori Europske unije u Pekingu.

EP traži bolji pristup europskih poduzeća kineskom tržištu

Stoga Europski parlament zahtjeva bolji pristup tržištu za europska poduzeća u Kini. Kako bi se obustavila diskriminacija europskih tvrtki u Kini u odnosu na domaća poduzeća, Europska unija mora s Kinom sklopiti sporazum o ulaganjima, tako glasi zahtjev kojeg je prihvatila većina zastupnika u Europskom parlamentu.

„Dok se "kineski zmaj" sve više ograđuje u svojoj pećini, Europa istovremeno širom otvara svoja vrata. Potreban nam je sporazum o trgovini s Kinom koji će objema stranama postavljati jednake uvjete“, izjavio je glasnogovornik za vanjsku trgovinu iz redova Europske pučke stranke (EPP). Njemački zastupnik Daniel Caspary.

U njegovom izvješću Europski je parlament kritizirao vrlo težak pristup europskih poduzeća za javne natječaje u Kini, dok kineske tvrtke mogu se natjecati i sudjelovati na unutarnjem tržištu EU-a i javnim natječajima. Naglašeno je da često puta carine i navodno nepridržavanje tehničkih standarda predstavljaju poteškoće za europska poduzeća u Kini. To se odnosi prije svega na banke, osiguranja i telekomunikacijske kompanije.

„Kina je odvano prerasla zemlje u razvoju i bori se svim sredstvima za udjele na europskom tržištu. Europa pri tome ne smije ostati pasivna i promatrati već mora tražiti jednaki tretman“, dodaje Caspary. Kao na primjer, prema podacima njemačkog saveznog ministarstva za gospodarstvo, Njemačka je 2011. godine izvezla u Kinu robu i usluge u vrijednosti od 64,7 milijarda eura, dok su u istoj godini uvozi iz Kine u Njemačku iznosili 79,1 milijardu eura.

Kineska valuta želi postati alternativa dolaru i euru

U nastojanjima za dobivanje snažnije uloge kineska valuta juan otišla je korak dalje. Od 1. lipnja kineske i japanske valute namjeravaju izravno konkurirati, najavile su ova dva najveća azijska gospodarstva. Do sada je tečaj juana u odnosu na jen obračunavan preko američkog dolara. Od lipnja se ovaj ukida. Obje zemlje očekuju veću razinu financijskih transakcija i manje troškove. Ugovor je dio kineske strategije da se dugoročno odvoji od vodeće valute dolara. Kineski je cilj da juan dugoročno postane alternativa za dvije dominantne rezervne valute u svijetu – američki dolar i euro. Do sada je juan bio vezan uz dolar, a dozvoljene su male promjene tečaja. Kritičari optužuju Kinu da želi spriječiti jačanje svoje valute kako bi na taj način osigurala prednost na svjetskim tržištima.