Europski izbori: mlaka kampanja i nepoznati kandidati
8. svibnja 2019
Izbori za Europski parlament nisu baš magnet za mase. Od 445 milijuna građana s pravom glasa 2014. je glasovalo samo 43 posto njih. Stručnjaci predviđaju da će sličan odziv biti zabilježen na izborima zakazanima za kraj svibnja. Na prvim izborima koji su održani 1972. glasalo je čak 62 posto građana. Od tada izlaznost na izbore opada.
Očigledno je teško mobilizirati ljude u predizbornoj kampanji. Na razini Europske unije ne postoje ni jedinstvene stranke niti zajednička kampanja. Svatko se u svojoj zemlji bori za sebe i bira se isključivo po nacionalnim pravilima. Kandidata demokršćana za dužnost predsjednika Europske komisije Manfreda Webera građani kao zastupnika mogu birati samo u Njemačkoj jer on ima njemačko državljanstvo. A i u Njemačkoj je prema anketama tek svaki četvrti Nijemac čuo za tog kandidata.
Skoro da nema predizbornih plakata i propagandnih slogana. Stotinjak stranaka je samo djelomično povezano u osam „stranačkih obitelji". 15. svibnja bit će upriličeno televizijsko sučeljavanje glavnih kandidata tih osam stranačkih saveza koja će se prenositi širom Europe. No, ni tu raspravu neće uživo emitirati svi javni servisi 28 zemalja članica.
Samo u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj će se odvijati javne rasprave tamošnjih glavnih kandidata. Prvi program njemačke televizije u utorak je prenosio debatu vodećeg europskog demokršćanina Manfreda Webera i prvog čovjeka europske socijaldemokracije Nizozemca Fransa Timmermansa. Briselski analitičari smatraju da ovakva sučeljavanja nemaju puno smisla. Njemačkom kandidatu Weberu bi bila potrebna široka koalicija s liberalima i zelenima da bi bio izabran, a Nizozemac Timmermans ima još manje šanse da bude predsjednik Europske komisije jer su izgledi socijaldemokrata na izborima loši.
Vjerojatno će šefovi država i vlada koji imaju pravo predlaganja naći nekoga oko koga će se svi složiti. Čemu onda sučeljavanja kandidata koji imaju male šanse da budu izabrani?
Skupljanje nezadovoljnika
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ali i brojni drugi političari su svibanjske izbore za Europski parlament proglasili „sudbonosnima". Macron je početkom predizborne kampanje pozvao na temeljito reformiranje EU-a.
Za razliku od liberalnih političara, desničari su se organizirali bolje nego ranije. Talijanski ministar unutarnjih poslova i radikalni desničar Matteo Salvini je na čelu saveza desnih populista koji stvaraju mrežu od Italije, preko Francuske i Njemačke, do Austrije i Mađarske. Analitičari smatraju da bi ovi desničari mogli privući glasove nezadovoljnih građana i osvojiti do 20 posto mjesta u Europskom parlamentu.
Savjetnik ovih stranaka je Steve Bannon koji je pomogao i Donaldu Trumpu da postane predsjednik SAD-a. On je još prošle godine rekao da strankama centra u Europi nedostaju „elan, snaga i mladost". Salvini i Bannon namjeravaju radikalno preurediti EU. Hoće li im birači dati veće povjerenje nego liberalno-demokratskim strankama?
28 različitih izbora
Iza europske zastave se u nacionalnim okvirima obično kriju nacionalne teme. U Njemačkoj su to oporezivanje emisije ugljičnog dioksida, kontrola Interneta, ali i budućnost velike koalicije.
U Mađarskoj su teme obrana protiv migranata i isticanje kršćanstva. U Italiji su svibanjski izbori test za snagu desničarske Lige i njenog šefa Salvinija. Hoće li ona, ako ojača, raskinuti koaliciju s Pokretom Pet zvjezdica da bi pokušala sama preuzeti vlast?
U Španjolskoj izbori za Europski parlament važe kao druga runda upravo održanih nacionalnih izbora. U Belgiji nitko ne priča o Europi jer su istog dana izbori i za nacionalni parlament. U Češkoj se diskutira o autorskim pravima, tamo je Piratska stranka na drugom mjestu. U Poljskoj su izbori test za odnos snaga između vladajućih konzervativaca i umjerene oporbe jer su nacionalni izbori zakazani za jesen.
U Slovačkoj ovi izbori ne interesiraju nikoga. Na prethodne je izašlo svega 13 posto građana. U Velikoj Britaniji će izbori, koje nitko nije htio, biti drugo glasanje o Brexitu. Lista nacionalnih posebnosti se naravno može proširiti.
Manje novca za Europu
Jesu li stranke koje zagovaraju EU doista oslabljene – kako to tvrdi Bannon? Statistika kaže da europske stranke ne troše previše novca za predizbornu kampanju. Na prošlim izborima je savez europskih konzervativaca i demokršćana izdvojio ukupno 1,67 milijuna eura za troškove kampanje, a obitelj liberalnih stranaka svega 260.000 eura. Na nacionalnoj razini u Njemačkoj demokršćani izdvajaju deset, a socijaldemokrati jedanaest milijuna eura za predizbornu kampanju.
Stranke imaju pred sobom dug put ako svoje programe i kandidate žele približiti običnim građanima. Tko je još u Europi čuo ime Nico Cue? Ovaj Španjolac koji je poznati belgijski sindikalist je uz Slovenku Violetu Tomič glavni kandidat europske ljevice za predsjednika Europske komisije.
Što stvarno zanima ljude u Europi? Europski parlament provodi redovne ankete koje su poznate pod imenom Eurobarometar. Ustanovljeno je da su za ljude najvažnije teme gospodarstvo, nezaposlenost mladih, migracije i klimatske promjene.
Većina građana želi ostati u Europskoj uniji, osim u Velikoj Britaniji, Italiji i Češkoj. I dalje većina (61 posto) građana Europske unije smatra da je EU pozitivan za njihovu zemlju. Samo 20 posto ispitanika misli da će njihov glas nešto promijeniti. Bruxelles i Strasbourg su očito jako daleko.