«Eurosong» – politička arena?
16. svibnja 2007
«Europska molitva za Srbiju» ili «Molitva za Europu» naslovi su koji su prošle nedjelje osvanuli u srbijanskome tisku nakon spektakularne pobjede njihove predstavnice Marije Šerifović u Helsinkiju na Velikoj nagradi za pjesmu Eurovizije, priredbe koja je ove godine otvorila brojne rasprave. Jedna od njih stiže iz redova očito uvrijeđene zapadnoeuropske publike, koja se osjeća ugroženom poplavom novih zemalja natjecateljica, a glavni je problem glasovanje.
No, ima nas koji se sjećamo Eurovizija od prije 20 ili 30 godina, kada nije bilo ništa čudno što je, na primjer, Švedska Danskoj dala 12 bodova, i obrnuto. Dobri stari običaji 20. stoljeća, prema kojima susjed susjedu daje najviše, u 21. postaju nepoćudni. Unatoč ratovima koje su međusobno vodile, republike bivše Jugoslavije u ocjenjivanju pjesama nemaju animoziteta kakvi, primjerice, postoje između Rusije i Baltičkih zemalja. A i one na Euroviziji dobro prolaze – od «starih zemalja Eurosonga» među prvih deset su se uspjele probiti jedino Grčka i Turska. O njihovoj pripadnosti zapadu kontinenta dalo bi se razgovarati.
Druga rasprava oko «Eurosonga» 2007. izazvana je aktualnim političkim zbivanjima u Srbiji, koja će, eto, dogodine biti domaćin natjecanja za pjesmu Eurovizije. Poslušajte reportažni prikaz Tatjane Mautner.