Eurozona je usvojila novi paket pomoći za Grčku

U deklaraciji stoji da će privatni vjerovnici po prvi puta na dobrovoljnoj bazi također snositi dio tereta pomoći za Grčku. Financijski sektor najavio je svoju spremnost sudjelovati u spašavanju Grčke.

Paket pomoći nose sve članice eurozone, Međunarodni monetarni fond i privatni sektor koji će sudjelovati sa 37 milijardi eura. Za spašavanje države prekršit će se i jedan tabu, pristat će na privremeni stečaj Grčke. Jer uključenje privatnih vjerovnika bi dovelo do toga da bi rejtinške agencije Grčku proglasile u djelomičnom stečaju. Time bi grčke banke bile odsječene od refinanciranja od strane Europske središnje banke. Grčke banke imaju velik broj grčkih državnih obveznica i ovise o tome da obveznice i dalje mogu pohraniti u središnju banku kao sigurnost. Zbog toga je plan šefova država i vlada eurozone neka vrst tampon-zone za grčke banke. Predviđa se djelomični stečaj na nekoliko dana, a stvorile bi se javne garancije kao sigurnost.

Posebice Europska središnja banka dugo se opirala protiv takvog rješenja, jer je strahovala od turbulencija na financijskim tržištima. Grčka je već 2010.godine dobila kreditna obećanja u visini od 110 milijara eura i time je spašenja od stečaja. Od tog prvog paketa ostalo je još 45 milijarda za isplatu. Taj paket više nije dovoljan. U međuvremenu Portugal i Irska ovise o fondu za spašavanje, a idući kandidati su Italija i Španjolska.

Kako bi se pomogao gospodarski oporavak Grčke, EU namjerava na novo rasporediti pomoć za slabije razvijene regije. Francuski prijedlog oprezivanja banaka više nije tema.

Nakon pomoći Grčkoj nade u kraj širenja krize

Šefovi država i vlada eurozone žele spriječiti da se nakon pomoći Grčkoj kriza proširi i razbukta kao požar. Europski krizni fond za financijski slabe države trebao bi preventivno staviti na raspolaganje dovoljno novca ukoliko bi se euro našao u opasnosti, međutim nije previđeno povečanje fonda za spašavanje.

U cijeloj priči nisu spominjane niti Španjolska niti Italija, premda su za financijska tržišta ove dvije mediteranske zemlje idući kandidati krize. Prije svega Italija stenje pod velikim dugovima i strahuje od sumnji rejtinških agencija i rast kamata.

"Ovim programom želimo probleme uhvatiti u njihovom korijenu", izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel prije summita. Prve reakcije na burzama nakon dogovora u Bruxellesu su pozitivne. Na tržištima u Aziji euro je počeo ponovno rasti. I bez poznavanja pojedinosti fonda za spašavanje Grčke, pozitivne reakcije stižu i s burze u New Yorku.

Očito su i Amerikanci bili zabrinuti za eurozonu. Po svemu sudeći, i Washington je potakao Angelu Merkel da djeluje odlučno. Predsjednik Obama je, kako doznajemo, izvršio "blagi pritisak" na Europu kako bi i kod kuće mogao imati lakši posao u svladavanju vlastitih kriza. Europa je još jednom izbjegla katastrofu, Grčka je do daljnjega spašena, ali dužnička kriza još nije gotova.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: A. Šubić