Farmaceutska industrija je mnogo naučila u koroni
24. lipnja 2021
Uopće ne bi bilo moguće stvoriti cjepivo protiv COVID-19 u tako rekordnom vremenu bez primjene novih tehnologija, dobrim dijelom i uz korištenje umjetne inteligencije. Savez BioNTecha iz Mainza i američkog farmaceutskog giganta Pfizera je u deset mjeseci stvorio nešto za što je u prosjeku trebalo sedam godina: razviti cjepivo, klinički ga testirati, dobiti dozvolu uporabe nadležnih tijela i poslati ga na tržište.
U studiji o stanju u farmaceutskoj industriji savjetničke tvrtke Ernst & Young (EY), autori Klaus Ort i Alexander Nuyken izvlače zaključak: čak ne sam preparat, nego ovaj model suradnje razmjerno malenih i inovativnih tvrtki iz sektora biotehnologije s međunarodnim farmaceutskim gigantima je nešto što će tek postati trend u tom sektoru.
Može se pretpostaviti i kako će ovaj razvoj cjepiva promijeniti i buduća istraživanja. Prema saznanjima ove savjetničke tvrtke, početkom lipnja je u različitim fazama istraživanja 260 vrsta cjepiva i 506 terapeutska preparata protiv virusa korone. Neki su već dospjeli na tržište. Povrh toga je ova industrija tržištu ponudila preko 1000 testova kojima se utvrđuje zaraženost koronom.
Svi samo protiv korone
Borba protiv pandemije je 2020. u značajnoj mjeri promijenila težište zanimanja u svijetu proizvođača lijekova: tako je obustavljeno 80% istraživanja koja nisu na neki način povezana sa COVID-om 19. Ali čak ni za koncerne koji su stvorili cjepivo ili preparat, ništa se nije promijenilo kada je riječ o tome gdje je moguća najveća zarada: sasvim na vrhu ljestvice su preparati za suzbijanje karcinoma, ti lijekovi su i 2020. su osiguravali najveći promet.
Zapravo su i farmaceutski koncerni "žrtve" ove pandemije jer je i njihov rast osjetno usporen u godini 2020. Naravno, ako se vidi kako je čitavo svjetsko gospodarstvo smanjilo svoj opseg za 3,5%, povećanje prometa za 4,4% u 21 najvećih farmaceutskih kompanija zvuči kao odličan rezultat. Ali u godini prije toga su ostvarili povećanje prometa od 12,8% tako da niti "godina korone" u tim koncernima nije bila razlog za slavlje.
Analitičari tvrtke EY su razmotrili godišnja izvješća 20 najvećih farmaceutskih tvrtki svijeta kojima su dodali koncern Merck KgaA iz Darmstadta "zbog velikog značaja te tvrtke za farmaceutsko tržište Švicarske, Austrije i Njemačke". Istraživanje je pokazalo kako daleko najveći promet ostvaruju farmaceutski koncerni iz SAD: oni čine 51% prometa farmaceutskih preparata čitave planete.
Stalne rošade u farmaceutskom vrhu
Naravno da je to usko povezano sa slobodnim formiranjem cijena lijekova u SAD, ali i analitičari upozoravaju kako je veoma teško precizno pratiti razvoj u ovom sektoru jer se neprestance događaju fuzije, cijepanja - ili samo jedan preparat nekom koncernu donese upravo astronomsku dobit. Tako je i razlika između 12,8 i 4,4 postotaka pomućena činjenicom preuzimanja irskog koncerna Shire od japanskog proizvođača cjepiva Takeda što ga je lansiralo među deset najvećih u svijetu.
Obratno, Pfizer je 2019. još bio drugi na svijetu, ali je izdvojio svoju tvrtku Upjohn tako da je "pao" na 6. mjesto. A njujorški farmaceutski div Bristol-Meyer-Squibb (BMS) je samo jednim preparatom protiv raka povećao promet za oko 10 milijardi eura.
Osim četiri cjepiva protiv COVID-19 koja su već dozvoljena, u EU se prema nalazu ovih analitičara još 17 cjepiva nalaze u trećoj, odnosno posljednjoj fazi istraživanja prije nego što će se zatražiti dozvola uporabe. A od 260 pokušaja stvaranja cjepiva u čitavom svijetu, vrlo vjerojatno "većina nikad neće doći na tržište", smatra Alexander Nuyken.
Nešto više šansi imaju samo preparati koji su u završnoj fazi kliničkih istraživanja. No ono što će i u budućnosti biti izuzetno važno - i što će donositi veliku zaradu - je sektor dijagnostike. U to spadaju i testovi na molekularnoj razini za utvrđivanje novih sojeva virusa.
Ipak najveći proboj u farmaceutskom sektoru predstavlja uspon mRNA tehnologije, dakle genetski modificiranih molekula bjelančevine. To je tehnologija koja nije uživala velike simpatije javnosti, ali je baš tako nastalo cjepivo BioNTecha i Moderne. A saznanjem da se to može postići samo suradnjom će posve sigurno nastati i novi savezi u skorijoj budućnosti.
Bit će još bolje...
Jer mada je rašireno mišljenje kako je farmaceutski sektor "zaradio milijarde" na koroni - omiljena pretpostavka teoretičara zavjere - prava dobit zapravo će tek doći razvojem novih preparata tehnologijom koja je tek sad prihvaćena u javnosti. A s obzirom da će sigurno biti i novih sojeva i novih pandemija, tek tu će onda biti "milijardi u dvocifrenom iznosu za odgovarajuća cjepiva".
Stručnjaci savjetničke tvrtke EY ne mogu shvatiti ozbiljno čitavu raspravu o suspenziji patenata za cjepivo kako bi ga mogle proizvoditi i siromašne zemlje. Cjepiva u složenoj tehnologiji modificiranog genetskog materijala se jednostavno ne mogu proizvoditi bilo gdje u svijetu. To počinje od problema organizacije pa sve do termina tom stanovništvu za dvije doze cjepiva - tamo jednostavno nedostaje čitava logistika koja bi bila sposobna to savladati. Njihova je procjena da će "siromašne" zemlje lakše izaći na kraj sa cjepivima načinjenim na tradicionalni, vektorski način. Tu je osobito važan preparat Johnson & Johnson koji se daje samo jednom.