"Fenomen zvan Merkel"

Francuzi su veliku pozornost posvetili događajima u susjedstvu te su u mnogim medijima uživo pratili prebrojavanje glasova u Njemačkoj. Dnevnik Le Mond piše kako je „u 59. godini, njemačka kancelarka dobila potvrdu da je najmoćnija žena svijeta. Ovo je istodobno i prvi reizbor jednog europskog vođe otkako Europsku uniju potresa financijska i monetarna kriza.

Merkel u društvu Adenauera

Merkel je svojoj konzervativnoj CDU donijela najuvjerljiviju pobjedu od njemačkog ujedinjenja do danas. (...) U poslijeratnoj Njemačkoj, samo su Konrad Adenauer i kancelar ujedinjenja Helmut Kohl uspjeli spojiti tri mandata na kancelarskoj funkciji.“ Francuski dnevnik, međutim, podsjeća kako se, i pored dobrih pokazatelja stanja u gospodarstvu, Njemačka mora suočiti s mnogim izazovima: „Njemačka ima najveći broj radnika s minimalnim primanjima u Europi, socijalna situacija se pogoršava a to ugrožava mirovine milijuna građana. Ta zemlja ima i jedan od najnižih nataliteta u svijetu, što je tempirana bomba za gospodarstvo. Osim toga, kriza zone eura još nije prošla i mogla bi i dalje potkopavati njemački gospodarski rast i državni proračun.“

Birači nagradili kancelarku

Britanski Guardian je izbore u Njemačkoj pratio specijalnim blogom u koji je unosio sve komentare političkih analitičara iz drugih zemalja, baš kao i čestitke drugih državnika Angeli Merkel upućene preko društvenih mreža. Kada su objavljeni prvi rezultati izbora, urednik bloga Mark Rice-Oxley ovako je opisao situaciju u izbornim stožerima njemačkih stranaka: „CDU skandira kao publika na nogometnom stadionu, socijaldemokrati se češu po glavi, a liberali se pitaju u čemu su pogriješili.“ U prvom komentaru, urednik Guardiana za Europu Ian Traynor navodi kako je „u najvećoj noćnoj mori u kojoj se EU nalazi već više od tri godine, Angela Merkel na jedinstven način u eurozoni, nagrađena za svoje djelovanje na planu dužničke krize. U svakoj drugoj zemlji glasači bi kaznili svoje vlade.“ Traynor podsjeća da su još ankete u svibnju ove godine pokazale da Nijemci vide sebe bitno drugačije od načina na koji ih vidi javnost u drugim zemljama: „To je potvrđeno na ovim izborima i vjerojatno će dovesti do daljih političkih i psiholoških problema u nastojanjima Europe da se izvuče iz duboke krize.“

„Mnogi optužuju Angelu Merkel da je bez ideologije, da je prevrtljiva, da je oportunističkim pecanjem u vodama drugih stranaka preotela tim strankama birače“, piše komentatorica talijanskog dnevnika La Stampa Marina Verna: „Politički zaokret od 180 stupnjeva i plan da Njemačka odustane od nuklearne energije do 2020. poslije katastrofe u Fukušimi, doveo je to toga da je stranka Zelenih – presušila. Mnogo je takvih primjera. Ali, točno je i da je ona znanstvenica koja kao takva problemima prilazi drugačije od tradicionalnog tipa političara. Ona proučava problem i traži najrazboritije rješenje, analizirajući sve moguće opcije. Tako je postupila s eurom i s pomoći zemljama južne Evrope koje su se našle u poteškoćama. Njemačka se potvrđuje kao proeuropska država, ne dovodeći u pitanje ni valutu ni pomoć najugroženijima. (...) Nećemo dugo čekati da saznamo kakva će biti nova njemačka vlada – to će nam pomoći da se bar malo ponijemčimo“...

Fenomen zvan Merkel

Bečki Kurir piše o „Fenomenu Merkel“: „2002. je odustala od kandidature za kancelarku, sada je pobijedila treći put zaredom. Ovaj rezultat izbora je trijumf, iako sama Angela Merkel tu riječ nikada ne bi uzela u usta. Ni po njenom glasu se nije moglo zaključiti koliko je ovaj uspjeh izuzetan – kada se obratila svojim sljedbenicima poslije pobjede. Rijetko kad je moć nastupala u tako opreznom pakiranju. Dugo su je zvali Kohlova djevojčica; na kraju se morala pomiriti i s nadimkom 'Mamica'. Zanimljivo je to što mediji samo ženama daju politički nekorektne nadimke te vrste. Možda to pokazuje i da su bespomoćni u nadmetanju s Angelom Merkel kao političarkom. Ali, ovog tjedna, ova rođena Hamburžanka koja je u komunističkom DDR-u odrasla u kući svećenika, postala je fenomen njemačke politike.“

Američki dnevnik New York Times podsjeća kako je „trećina njemačkih birača sebe nazivala neodlučnim do samih izbora, unoseći nesigurnost u izbore za koje je predviđano da će biti najtješnji od njemačkog ujedinjenja 1990. Merkel je u subotu, u osvrtu na svoj drugi kancelarski mandat, rekla da Njemačka za sobom ima dobre četiri godine, podsjećajući na stabilno gospodarstvo države i nisku stopu nezaposlenosti od 6,8 posto. Dodala je da to – kada se pogleda po Evropi – nije nešto što je samo po sebi razumljivo. Ona je nastavila sa stilom rukovođenja koji inozemne partnere naizmjence ljuti i zbunjuje, ali su je Nijemci kod kuće – prigrlili. Mnogi su joj za vrijeme predizborne kampanje tepali nazivajući je mamom...“ U postizbornoj analizi, New York Times podsjeća da nije bez značaja dobar rezultat euroskeptične stranke Alternative za Njemačku kojoj je samo za nekoliko desetina postotka izmakao ulazak u Bundestag, kao i da su ovi izbori bili velika katastrofa za liberale „koji prvi put u poslijeratnoj Njemačkoj neće biti u parlamentu.“