Finska požurila prije Švedske prema članstvu u NATO-u

Finski parlament je ratificirao vlastiti zahtjev za članstvom u NATO-u s uvjerljivom većinom od 184 prema sedam glasova. Ono što Finskoj sada preostaje jest čekati da parlamenti u Mađarskoj i Turskoj odobre tu odluku, odnosno ratificiraju odgovarajući dokument. Finski susjed Rusija je glavni razlog zašto je ta zemlja uopće zatražila članstvo u Sjevernoatlantskom savezu, a brutalnost kojom ruska strana vodi rat u Ukrajini dodatno otežava čekanje na ulazak u NATO.

Turska odugovlači

Iako je Finska složna u odluci da se priključi NATO-u, sam proces učlanjenja se pokazao ne tako jednostavnim. Još uvijek se čeka na mađarsku ratifikaciju. Ali stvarni problem je započeo kad je turski predsjednik Erdogan kočio zahtjev za članstvo Finske i Švedske, prije svega zbog tolerancije tih dviju zemalja u odnosu prema kurdskim grupacijama koje on smatra neprijateljima. No Švedska je ustvari ta na koju je Erdogan fokusiran.

Dogovor o pronalaženju rješenja između te tri zemlje za vrijeme NATO-summita u Madridu ustvari nije rezultirao rješenjem razmirica između Stockholma i Ankare. Službeno kao teroristička organizacija označena kurdska stranka PKK je pojačano bila aktivna na demonstracijama na kojima su se aktivisti ciljano usmjerili osobno protiv Erdogana. Neovisno o tome je jedan desničarski ekstremist zapalio Kuran i time potpirio ogorčenost Ankare prema švedskoj vladi.

„Mi nemamo veliki problem s poštovanjem prema Finskoj, ali uvijek naglašavamo da bi Švedska trebala poduzeti konkretne korake", rekao je prošlog mjeseca turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.

Stoltenberg provjerava odvojeno primanje

Strahujući da bi obje zemlje mogle biti blokirane ako budu inzistirale na zajedničkom primanju, NATO je promijenio svoj kurs. „Glavno pitanje nije hoće li Finska i Švedska skupa dobiti ratifikacije", istaknuo je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. „Glavno pitanje je da obje zemlje budu ratificirane kao punopravne članice što je prije moguće", dodao je on.

No, formulacija „što je prije moguće" izaziva poneku iritaciju. Finska premijerka Sanna Marin je rekla kako se nadala da će Finska i Švedska već u ovom trenutku biti punopravne članice, jer su ispunile sve kriterije. „To, naravno, također opterećuje politiku otvorenih vrata NATO-a", izjavila je Marin. „To utječe na vjerodostojnost NATO-a."

To opterećuje i odnose dviju susjednih zemalja. Kada je finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto krajem siječnja predložio da bi Finska trebala nastaviti svoj put prema NATO-u bez Švedske, njegova švedska kolegica je odmah zahtijevala razjašnjenje. Haavisto je bio prisiljen održati konferenciju za novinare kako bi javno istaknuo da je preferirani put prema članstvu za Helsinki, svakako, skupa sa Stockholmom.

Ruke su Helsinkiju svezane

Ali tek prošlog mjeseca, za vrijeme Sigurnosne konferencije u Münchenu, finski predsjednik Sauli Niinisto je neskriveno istaknuo da će Finska krenuti svojim putem ako joj se za to pruži prilika. „Naše ruke su svezane", rekao je on. „Aplicirali smo za članstvo. Zar sad trebamo reći da ćemo povući naš zahtjev? To ne možemo učiniti."

Henri Vanhanen, analitičar na finskom Institutu za Međunarodne odnose, izjavio je kako čekanje nije nikakva opcija. „Donositeljima odluka bi bilo vrlo teško takvo što opravdati pred onih više od 80 posto građana koji su za ulazak u NATO", izjavio je Vanhanen za Deutsche Welle. „Također je više od 50 posto Finaca aktualno za pristup NATO-u – i ako Švedska ne dobije ratifikacije."

Švedski premijer Ulf Kristersson je upozorio da bi neučlanjenje njegove zemlje u NATO moglo prouzročiti sigurnosni problem, kako za Švedsku, tako i za sam Savez. No Henri Vanhanen smatra da to nije tako. „Švedska bi bila kandidatkinja za NATO-članstvo, okružena NATO-članicama i Finska bi bila njezin istočni susjed u NATO-u", rekao je on i dodao kako to aktualno nije najgori mogući, već najizgledniji scenarij.

Helsinki se sad suočava s vremenskim pritiskom u brojnim pitanjima. Pored čekanja na ratifikaciju u Mađarskoj i Turskoj, Niinisto ima tri mjeseca vremena otkad je vlastiti parlament ratificirao aplikaciju za članstvo da potpiše pristupni protokol i deponira ga u Washingtonu. Izjavio je kako bi želio da se taj proces okonča u travnju, kad se u Finskoj održavaju parlamentarni izbori, kako bi se finska zastava mogla zavijoriti u NATO-ovom sjedištu dok su još na vlasti oni koji su to i omogućili.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu