Francuska brani izgon Roma
1. rujna 2010
„Romi su europski građani i za njih vrijede jednaka prava kao i za druge građene, a integracija je pitanje svih zemalja, kako zemalja podrijetla tako i zemalja u kojima se trenutno nalaze“, izjavio je glasnogovornik Europske komisije. To je trenutno i stajalište ove europske institucije koja je tražila objašnjenje stanja i zbivanja oko francuskog izgona Roma.
Francuska je pak oštro odbacila kritike izrečene na svoj račun:„Za izgon i primjenu europskih zakona ne treba nam autorizacija Bruxellesa“, bio je oštar francuski ministar unutarnjih poslova Brice Hortefeux. On se poziva na sigurnosne interese Francuske i obrazložio je zatvaranje ilegalnih romskih naselja u Francuskoj zbog porasta stope kriminala kod ovih rumunjskih građana.
Francuski ministar je naglasio kako slobodno kretanje ima svoje granice. Osobe koje borave duže od tri mjeseca u jednoj članici Unije moraju ili imati zaposlenje ili prikazati dovoljne prihode za život te zdravstveno osiguranje. Ministar Hortefeux najavio je da će Francuska nastaviti s ukidanjem romskih naselja i vraćanjem Roma u Bugarsku i Rumunjsku.
„Rumunjska zapostavlja vlastite građane“
Francuski ministar Lellouche je optužio Rumunjsku da zapostavlja vlastite građane i time prebacuju svoj problem na druge članice Unije. „Od četiri milijarde eura koliko Rumunjska dobiva iz EU-a, vlada u Bukureštu ulaže tek 80 milijuna eura za potrebe svojih Roma“, upozorio je Lellouche. On dodaje kako Francuska ima pravo na izgon Roma, jer Pariz u proračun Europske unije uplaćuje pet milijardi eura više nego što dobiva.
Francuska vlada ipak nije složna oko Sarkozyjeve oštre politike prema Romima. Tako je ministar vanjskih poslova Kouchner zamalo dao ostavku zbog izgona Roma, a ministar obrane Herve Morin, koji se namjerava kandidirati na predsjedničkim izborima 2012. godine, sebe više ne vidi kao člana Sarkozyjeva tima. Očekuje se da će u studenom predsjednik napraviti nekoliko promjena u kabinetu francuskog premijera Fillona.
Skupni izgoni su nelegalni
„Nitko ne smije biti protjeran iz članice Unije samo zato što je Rom“, poručila je povjerenica Vivinae Reding i zatražila od francuskih vlasti pojedinačno preispitavnje svakog slučaja. Reding nije htjela davati izjave nakon sastanka s predstavnicima francuske vlade. Prema zakonima EU-a, izgon svakog građanina Unije mora se preispitati pojedinačno, obrazložiti i pogođenom građaninu uručiti odluku u pismenom obliku. Time su paušalni izgoni, kao što to već neko vrijeme provodi Francuska, nelegalni.
Svakom građaninu mora se nakon odluke o izgonu dati mjesec dana vremena da napusti zemlju. Svaki Rom ima pravo uložiti žalbu pred sudom i za to vrijeme zatražiti odgodu izgona. Francuska vlada navodi da većina Roma odlazi dobrovoljno i zbog toga vlada u Parizu plaća premiju od 300 eura po osobi.
Od 2014.godine Francuskoj i drugim članicama Unije bit će teže protjerati bugarske i rumunjske građane. Za četiri godine i građanima ove dvije najnovije članice Unije neće se više moći uskratiti zaposlenje u nekoj drugoj članici EU-a. Do 2014.godine na snazi su prijelazne odredbe za radnu snagu iz Rumunjske i Bugarske. Takve odredbe na snazi su u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji i Italiji.
Na sljedećoj stranici: Protjerani Romi nisu imali policijski dosje
Rumunjska: Protjerani Romi nisu imali policijski dosje
Iz Rumunjske pak stižu vijesti o tome da je ministar unutarnjih poslova Vasile Blaga potvrdio, da niti jedan Rom koji se vratio ili dobio izgon iz Francuske, nije na popisu niti rumunjske niti francuske policije, te da niti jedna osoba nije pod kaznenom istragom. Državni tajnik Valentin Mocanu, koji je zajedno sa svojim rumunjskim kolegama razgovarao s predstavnicima Komisije u Bruxellesu, poručio je kako će Rumunjska učiniti sve kako bi zaštitila prava svojih građana i u drugiom članicama Unije. Mocanu je dodao kako će njegova zemlja po hitnom postupku pokrenuti proces protiv Francuske u slučaju da dobije dojave i dokaze o kršenju temeljnih prava svojih građana.
Istovremeno se raspoloženje u Rumunjskoj zaoštrava. Savez rumunjskih Roma poziva na bojkot francuskih proizvoda. „Želimo Francuzima naglasiti da se o temeljnim pravima ne može pregovarati“, poručio je David Mark, predsjednik rumunjskog saveza Roma. „Francuska kriminalizira Rome bez obrazloženja“, nastavlja Mark.
On je zatražio od Europske unije da pod hitno zauzme stajalište oko stanja Roma u Europskoj uniji. „Strahujemo da će francuske vlasti u idućih nekoliko tjedana svoje mjere protiv Roma pooštriti“, izjavio je David Mark. On dodaje kako se stiče dojam da se mnogim Romima prijetilo ili da su napadani ako dobrovoljno ne napuste Francusku.
Savez Roma: „Stanje u Rumunjskoj gore nego ikada“
Mark je optužio i rumunjsku vladu koja se o Romima ne brine nakon njihovog vraćanja u zemlju. „Stanje Roma je gore nego ikada prije“, upozorava predsjednik Saveza rumunjskih Roma. Povratnicima nedostaje liječnička pomoć, a u mnogim gradovima nemaju pristup socijalnim uslugama. Romskoj djeci u mnogim sredinama ne dopušta se posjet škola. „Upravo su to bili razlozi, zašto su Romi napustili Rumunjsku“, objašnjava David Mark.
Europska komisija će 1.i 2. rujna održati Kolegij na kojem će posebna pozornost biti posvećena aktualnim pitanjima stanja Roma u Europi. Komisija sumnja u ispravnost izgona Roma iz Francuske kojeg vlada u Parizu provodi još od početka godine, ali je u posljednjih nekoliko tjedana proces intenziviran. Povjerenica za pravosuđe Viviane Reding prošloga je tjedna najavila političku i pravnu analizu izgona Roma iz Francuske. Predstavnici Komisije o pitanju izgona Roma u utorak (31.8.) su samo prikupljali materijale francuske i rumunjske strane za sastavljanje vlastite analize stanja. Rezultati će biti predstavljeni najkasnije idućeg tjedna.
U Parizu se 6. rujna održava sastanak ministara migracija. Očekuje se da će stanje Roma u Europi biti jedna od tema skupa na koji su pozvani ministri iz Francuske, Italije, Njemačke, Velike Britanije, Španjolske, Grčke, Kanade i SAD-a. Kritike su stigle iz Češke i Mađarske zbog toga što nisu pozvani ministri ovih novih zemalja članica u kojima živi velika populacija Roma.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg. ur.: Z. Arbutina