Francuski pohod protiv terorizma

Više puta je Francuska u borbi protiv islamističkih terorista djelovala sama, ali sada predsjednik Francois Hollande traži podršku partnera iz Europske unije. Kao međunarodni fenomen terorizam se može pobijediti samo na međunarodnoj razini, uvjereno je francusko vodstvo koje smatra da su zbog toga potrebni bolji instrumenti za nadzor. Na posljednjem samitu EU-a Hollande se zato kod europskih partnera založio posebice za dvije stvari: intenzivniju kontrolu vanjskih granica šengenskog prostora i za pohranu podataka o avionskim putnicima što je pak blokirao Europski parlament. Francuska će s nadzorom putnika u zračnom prometu početi u rujnu i nada se da će njen primjer slijediti što je moguće više zemalja članica EU-a.

Na meti džihadista

Francuska smatra da je ona posebno na meti islamističkih terorista i to ne samo od napada na "Charlie Hebdo" početkom siječnja. Još prošle godine su vlada i parlament po ubrzanom postupku pooštrili antiterorističke zakone i to kao reakciju na jačanje "Islamske države" i upozorenje francuskih sigurnosnih službi o stotinama radikaliziranih povratnika iz Sirije.

Glavna težišta paketa zakona koji su upravo stupili na snagu su, osim povećane zatvorske kazne za tzv. huškače, također i zabrana putovanja za islamiste spremne na nasilje i blokiranje na internetu. Tako onaj tko se na internetu zalaže za provođenje terorističkih djela, tko takva djela glorificira ili poziva na njih, mora računati na kaznu zatvora i do sedam godina trajanja.

Blokada interneta kao sredstvo protiv terorističke propagande

Širenje terorističkih sadržaja bi trebalo biti otežano i provođenjem drugih mjera. Prema uputama vlasti, provideri u Francuskoj imaju maksimalno 24 sata vremena za blokadu stranice s islamističkom propagandom. Korisnici, koji takve stranice otvaraju iz Francuske, automatski završavaju na serveru francuskog Ministarstva unutarnjih poslova s upozoravajućom naznakom.

Ovim novim mjerama vlada u Parizu je već po drugi put u samo nekoliko godina pooštrila zakone kojima se regulira borba protiv terorizma. I nakon serije ubojstava koja je počinio islamist Muhamed Merah na širem području Toulousea u ožujku 2012. godine političari su tražili strože zakone. Tako je još u istoj godini već sam boravak u terorističkim kampovima u inozemstvu proglašen kaznenim djelom - bez obzira na to je li nakon tog boravka uslijedio konkretan napad u Francuskoj. Kazna za to djelo iznosi i do deset godina zatvora i njome se slijedila logika zastrašivanja.

Nova radna mjesta u sigurnosnim službama

Nakon serije islamističkih napada u ovoj godini sada prvi put u prvom planu nije više pooštravanje zakona, već pojačani nadzor osumnjičenih. S tim ciljem država namjerava u naredne tri godine otvoriti dodatnih 2.680 radnih mjesta u sigurnosnim službama - od toga oko 1.100 u tajnim službama nadležnima za unutarnju sigurnost. U istom vremenskom razdoblju bi trebalo biti izdvojeno 425 milijuna eura u cilju modernizacije policije i tajnih službi.

Koliko je mukotrpna borba protiv terorizma u praksi može se vidjeti na primjeru francuskih zatvora. S obzirom da je vlada uvjerena kako su upravo zatvori mjesta gdje dolazi do radikalizacije, ona želi i ovdje djelovati. Tako će biti angažirano 60 novih zatvorskih dušobrižnika (za 30.000 muslimanskih zatvorenika do sada je bilo zaduženo 178 dušobrižnika). Ovo je jedna od planiranih mjera, među koje spada i izolacija radikalnih islamista. Oni bi, kada god je to moguće, trebali biti odvojeni od ostalih zatvorenika.

Ipak ono što u teoriji zvuči smisleno, u praksi stvara poteškoće. Pilot projekt u jednom zatvoru južno od Pariza predstavnik sindikata policije Yoan Karar ocjenjuje negativno. Kroz taj projekt je došlo do povezivanja radikalnih islamista, kaže on i navodi da se sada kroz prozore ćelija mogu čuti pozivi na džihad i radikalne propovijedi. "Naša iskustva su više negativna", kaže Karar.

Više sigurnosti na račun slobode?

Internetski aktivisti okupljeni oko "La Quadrature du Net" strahuju da vlada ovim mjerama neće postići cilj. Oni smatraju da blokiranje na internetu nije tako lako provesti te da je to prije svega gubljenje slobode govora, koja je zajamčena Ustavom.

Vlade brojnih država EU-a nasuprot tome smatraju da je francuski put prema povećanju nadzora i pooštravanju zakona pozitivan i pripremaju se za povlačenje sličnih poteza. Razlog za to bi mogao biti razmjer opasnosti. Prema navodima francuske vlade, od 3.000 trenutno nadgledanih islamista u Francuskoj skoro 1.300 ih je povezano s terorističkim mrežama u Siriji i Iraku. Prema informacijama premijera Manuela Vallsa, to odgovara povećanju od 130 posto tijekom jedne godine. A koliko vlada kritičnim procjenjuje stanje u zemlji, skoro šest tjedana nakon napada na "Charlie Hebdo", pokazuje velika nazočnost policije i vojske na ulicama. U glavnom gradu i dijelovima južne Francuske i dalje je na snazi najviši stupanj opasnosti od terorizma.