Francusko "ne" Hrvatskoj?

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je poručio kako on nije protivnik proširenja, ali je za njega ipak čudno da Europi nije pošlo za rukom da reformira svoje institucije, dok se istodobno primaju nove članice. Sarkozyjeve izjave je djelomično relativizirao slovenski premijer i predsjedatelj Europskog vijeća Janez Janša: "Uvjeren sam da ćemo naći rješenje za izlaz iz postojeće krize prije nego što neka zemlja kandidatkinja bude spreman za ulazak u EU", rekao je on.

Pöttering zahtjeva Sporazum do 2009. godine

Predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Pöttering zatražio je stupanje na snagu Lisabonskog sporazuma najkasnije do izbora za Europski parlament u lipnju 2009. godine. On je naglasio da nije moguće nastaviti s proširenjem bez stupanje na snagu novog Sporazuma, jedina iznimka je Hrvatska. “Bez Lisabonskog sporazuma nema proširenja”, rekao je Pöttering uz dodatak: “Vjerujem da ćemo pronaći izlaz za slučaj da jedna zemlja kandidatkinja bude spremna za prijam”, poručio je Pöttering. No, irsko "ne" na referendumu o Lisabonskom sporazumu i kako dalje svejedno su dominirali ljetni sastanak na vrhu.

"Nismo postavili nikakve rokove, ni Irskoj niti bilo kojoj drugoj zemlji", izjavio je u ranim jutarnjim satima predsjednik Europskog vijeća Janez Janša dodajući kako je još prerano za donošenje konačne ocjene o irskom referendumu. "Vjerojatno je da će se na idućem sastanku na vrhu u listopadu ponovo raspravljati o negativnom ishodu irskog referenduma. Zbog toga nije moguće povući konačni zaključak u diskusiji koja traje. Želimo tražiti dobro i zadovoljavajuće rješenje kako bi izašli iz krize", poručuje Janša.

Barroso optimističan

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je izjavio kako je optimističan da će sve članice Unije, koje još nisu ratificirale Sporazum, nastaviti proces prihvaćanja. “Kada će se proces završiti, to ne možemo kazati jer se u nekim članicama proces otegnuo zbog čekanja na odluke ustavnih sudova. No pozitivan je znak da je Velika Britanija prihvatila Sporazum", smatra Barroso. Ipak, sinoć je irski šef diplomacije Micheal Martin ublažio nade da bi Irska već u listopadu mogla predstaviti konkretne prijedloge za izlaz iz krize.

Češki premijer je skeptičan

Luksemburški premijer Jean-Claude Juncker polazi od toga da će se i nakon irskog “ne” nastaviti s procesom prihvaćanja Sporazuma. Niti jedna od sedam zemalja koje to još nisu učinile nisu signalizirale da namjeravaju zaustaviti proces. Češki premijer Mirek Topolanek je ipak najavio sumnje u nastavak procesa ratifikacije u svojoj zemlji. “Bit ću iskren, kada bi sada na dnevnom redu bilo prihvaćanje Sporazuma ne bi se kladio ni za 100 kruna (što je oko četiri eura) da će se Sporazum prihvatiti", izjavio je češki premijer.

Ostale teme summita su porast cijena nafte i hrane. Europska unija želi reagirati na visoke cijene goriva pružanjem pomoći. “Za naše građane to je trenutno najvažniji problem”, rekao je Barroso. "Europska unija je spremna dati svoj doprinos. Kratkoročna pomoć ima samo onda smisla ako se to dogodi zajedno s dugoročnim promjenama ponašanja unutar EU-a. Moramo se prilagoditi na situaciju u kojoj će cijene energenata ostati trajno visoke”, rekao je predsjednik Europske komisije.

Hitne mjere Europske unije

Barroso je upozorio vlade zemalja članica da za najpogođenije skupine stanovništva mogu poduzeti određene mjere te da europska pravila ne ometaju poduzimanje socijalnih mjera. «Ukoliko to vlade odluče, Europska komisija može pomoći», rekao je Barroso dodajući kako hitne mjere moraju biti u skladu s dugoročnim ciljevima Europske unije kojima je cilj efikasno korištenje energije i obnovljivih izvora energije.

Do jeseni Europska komisija predstavit će prijedloge o oporezivanju energije i odredbe za proizvode koji uvelike troše energiju. Zemlje članice mogu same odrediti poreze na potrošnju ili oporezivati dobit naftnih kompanija dobivenu iz visokih cijena.