G20: zaštita klime porezom za milijardere?

Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, koji je od ponedjeljka (18.11.) domaćin samita G20 u Rio de Janeiru, pokušat će otići korak naprijed u planovima za oporezivanje najbogatijih svjetskih milijardera, koji često koriste složene rupe u zakonima kako bi izbjegli plaćanje poreza.

Na srpanjskom sastanku ministara financija G20 također u Rio de Janeiru, najbogatije zemlje svijeta složile su se da započnu "dijalog o poštenom i progresivnom oporezivanju, uključujući ultra-bogate pojedince", unatoč snažnom protivljenju Sjedinjenih Američkih Država.

Iako se očekuje da će glavne teme dvodnevnog samita biti rastući geopolitički problemi - sukobi u Ukrajini i Gazi u sjeni drugog mandata Donalda Trumpa i trgovina s Kinom - Lula se nada da će s porezima bogatih otići korak naprijed, jer bi novac, prikupljen od milijardera, mogao pomoći u rješavanju drugih hitnih globalnih pitanja.

Porez za bogataše će biti „pomalo bolan"

Plan, koji je osmislio francuski ekonomist Gabriel Zucman, uvodi godišnji porez od 2% na ukupnu neto vrijednost imovine ultra-bogatih a ne samo na njihov godišnji prihod. To bi uključivalo nekretnine, dionice i druge investicije. Zucman procjenjuje da najbogatiji, koji čine 0,01% populacije, plaćaju efektivnu poreznu stopu od samo 0,3% na svoje bogatstvo.

Novim nametima moglo bi se godišnje prikupiti do 237 milijardi eura od oko 2.800 milijardera širom svijeta, čije je ukupno bogatstvo procijenjeno na oko 13,5 trilijuna dolara, sudeći prema Forbesovoj listi svjetskih milijardera. Prikupljena sredstva koristila bi se za rješavanje rastućih globalnih nejednakosti, posebno u prezaduženim zemljama s niskim prihodima, uključujući niz zemalja u Africi.

"Oporezivanje bogatih pojedinaca vrlo je važno jer bi moglo biti izvor financiranja inicijativa za borbu protiv gladi i siromaštva, ali i za rješavanje klimatskih promjena," rekao je Tomas Marques, istraživač na Institutu GIGA za latinoameričke studije u Hamburgu.

Zemlje u razvoju, za koje mnogi znanstvenici tvrde da su nesrazmjerno pogođene klimatskim promjenama, već godinama traže sredstva za ublažavanje njihovih najgorih posljedica. Uspješni primjeri uključuju podršku Svjetske banke i Zelenog klimatskog fonda kako Indiji, u nastojanjima ove zemlje da poveća kapacitet solarne energije tako i Brazilu i njegovom Amazon fondu, koji ima za cilj smanjenje sječe i krčenja šuma u Amazoniji.

Skepticizam oko planova G20

Iako bi javna podrška novim porezima za ultra-bogate mogla biti široka, rast populizma u mnogim zemljama povećava zabrinutost u što se i kako troši javni novac, a često se tvrdi i da bi se novac koji neka zemlja izdvaja za međunarodnu pomoć i razvojne fondove mogao bolje iskoristiti kod kuće.

"Većina zemalja G20 ima probleme s uravnoteženjem svojih proračuna," rekla je Maria Antonieta Del Tedesco Lins, ekonomistica sa Sveučilišta u Sao Paulu. "Iako bi dodatni porezi pomogli, vrlo je teško uskladiti nacionalne pritiske s novim međunarodnim ili multilateralnim obavezama."

U Riju će bit pokrenuta Globalna alijansa protiv gladi i siromaštva, inicijativa pokrenuta pod brazilskim predsjedavanjem G20, koja ima za cilj ubrzanje napora u borbi protiv siromaštva i nedostatka hrane do 2030. godine.

Brazilska vlada je također glavni zagovornik predloženog poreza na ultra-bogate, zajedno s Francuskom, Španjolskom i Južnoafričkom Republikom. No, unatoč ovoj podršci, donji dom brazilskog parlamenta je prošlog mjeseca odbacio planove za dodatni domaći porez na bogatstvo.

"Šteta, jer bi Brazil značajno profitirao od ovog poreza, s obzirom na to da smo zemlja velike društvene nejednakosti. Međunarodni konsenzus [o oporezivanju superbogatih], bi mogao pomoći i u pregovorima u brazilskom parlamentu," smatra Del Tedesco Lins.

U Brazilu, kao i u ostatku svijeta, bogati često skrivaju svoje bogatstvo od poreznih vlasti stvaranjem fiktivnih kompanija u zemljama s niskim ili nikakvim porezima, koristeći bankarsku tajnu ili osnivajući trustove i dobrotvorne fondacije, koje nude velike porezne olakšice.

SAD odbija poreza na bogatstvo

Dok su stavovi Kine i Indije o novom porezu nejasni, Washington ostaje čvrsto protiv. Američka ministrica financija Janet Yellen izjavila je za Wall Street Journal u maju da je ta mjera "nešto na što ne možemo pristati."

Budući predsjednik Donald Trump još se nije izjasnio o prijedlogu, ali je malo vjerojatno da će podržati povećanje poreza na ultra-bogate. Njegov prvi mandat obilježile su velike poreske olakšice - koje su najviše koristile bogatim pojedincima i korporacijama. Međutim, tijekom svoje kratke kandidature za Bijelu kuću 2000. godine, on je obećao smanjenje nacionalnog duga uvođenjem jednokratnog poreza od 14,25% za bogate.

Lula ima slabe izglede za postizanje bilo kakvog značajnog napretka tijekom dvodnevnog samita, posebno zato što će mnoge ključne geopolitičke teme, kao i brazilski prijedlog za poboljšanje „globalnog upravljanja" („global governance") također dominirati razgovorima.

"Lula je odličan pregovarač,"kaže Marques. "Predstavlja se kao graditelj mostova između Globalnog juga i Globalnog sjevera. Ali nisam siguran kako može postići konsenzus oko ove vrlo osjetljive teme."

Porez na bogatstvo - prilika za Afriku

Veća zastupljenost Afrike odnosno afričkih zemalja u G20 sada je ključna, jer kontinent nastoji imati koristi od bilo kojeg novog plana oporezivanja, dobijanjem sredstava za ublažavanje siromaštva i klimatskih promjena. Afrička unija, regionalni blok od 55 afričkih zemalja, prisustvovat će samitu u Riju po prvi put, nakon što je u kolovozu primljena u G20 kao punopravna članica.

Sljedeće godine, Južnoafrička Republika će preuzeti rotirajuće predsjedavanje G20 - četvrto uzastopno vođenje ovom grupom od strane Globalnog juga, nakon Indonezije, Indije i Brazila. Ova uloga pružit će zemlji, kao i Africi u cjelini, dodatne mogućnosti da oblikuju globalnu politiku i zagovaraju interese svog kontinenta.

"Afričke zemlje bile su nedovoljno zastupljene u G20 uprkos važnosti ovog kontinenta na globalnom nivou", kaže Marques za DW. "Ali stvari se mijenjaju i Afrička unija sada počinje dobijati određeni utjecaj na kreiranje politike."