Gdje prestaje predstava - i počinje rat?

Još od prosinca prošle godine - i sjevernokorejskog pokusa rakete dugog dometa koji su osudili i Ujedinjeni narodi, neprestano traje eskalacija napetosti na Korejskom poluotoku. Gotovo svakog tjedna stižu nove, još opasnije vijesti, osobito od kako je 22. siječnja Vijeće sigurnosti pooštrilo sankcije protiv Sjeverne Koreje.

Pjongjang je na to odgovorio novim, trećim pokusom svog atomskog oružja početkom veljače i od tada se izmjenjuju vojne vježbe, kako Sjeverne Koreje, tako i Južne uz svoga glavnog saveznika, Sjedinjene Američke Države. Uz neprestane prijetnje "strahovitom odmazdom" u slučaju napada, Sjeverna Koreja je protekle subote (30.3.) objavila i kako se nalazi u "ratnom stanju" s Južnom Korejom.

More vojnika Sjeverne Koreje

Zapravo - to je besmislica, jer ratno stanje između te dvije zemlje nikad nije ni završeno nakon rata u pedesetim godinama prošlog stoljeća. 27. srpnja 1953. je tek potpisan prekid neprijateljstva, ali rat nikad nije završen. Ali takvi diplomatski detalji trenutno nikoga ne zanimaju jer doista nije jasno nalazi li se Koreja pred novim, pravim ratom.

Kim Jong Un i vlastodršci Sjeverne Koreje se pouzdaju u svoju golemu vojsku koja broji milijun i 200 tisuća vojnika - i još oko četiri milijuna i 700 tisuća pripadnika pričuvnog sastava. Raspolaže s oko 3.600 tenkova i 650 zrakoplova. Jedino u ratnoj mornarici Sjeverna Koreja ima mnogo manje brodova od Južne, ali zato ima mnoštvo (konvencionalnih) podmornica kojima bi mogla ugroziti trgovački promet.

Sva ta vojska - za koju Sjeverna Koreja troši četvrtinu svog nacionalnog dohotka - nipošto nije tako impresivna kako izgleda na papiru. U mnogo slučajeva je riječ o vojnoj opremi zreloj za muzej, a i kod mnogih starih aviona (između ostalog, to je 110 Mig-ova 19) strani stručnjaci tek procjenjuju kako bi se možda ipak mogli podići u zrak. S druge strane, niti Sjedinjene Američke Države ne uzimaju olako prijetnje Sjeverne Koreje i ove nedjelje je tamo poslan odred najsuvremenijih "nevidljivih" zrakoplova F-22.

Vjerojatni su milijuni žrtava!

Ipak, usprkos golemoj tehnološkoj nadmoći Južne Koreje i njezinog američkog saveznika, nitko ne misli da bi mogući oružani sukob bio rat kao u kakvoj video-igri. Taktički, velik problem je južnokorejska metropola Seul koja je veoma blizu granice prema Sjevernoj Koreji i već napad konvencionalnim projektilima na Seul bi izazvao golem broj žrtava.

Ali tu je i nuklearni potencijal Sjeverne Koreje, kako se i tamošnji Centralni komitet Komunističke partije izrazio, "najveće blago" te zemlje od kojeg "nikad" neće odustati niti za milijarde dolara. Pjongjang prijeti kako bi oružjem dugog dometa mogao napasti i vojna uporišta SAD-a u Japanu i čak zapadni dio SAD-a, prije svega saveznu državu Aljasku.

No, čak i bez takvih napada - zbog kojih je, iz razumljivih razloga, nervozan i Japan - posve je izvjesno kako bi eventualni oružani sukob na Korejskom poluotoku uzrokovao možda čak i milijune žrtava. Prošli Korejski rat je uzrokovao smrt 940 tisuća vojnika i oko tri milijuna civila - a novi sukob bi lako mogao biti još krvaviji.

Zašto se sastaje parlament?

Dok se čuju sve oštrije riječi s obje strane "privremene granice" određene na 38 paraleli koja teče preko Korejskog poluotoka, novi sjevernokorejski diktator Kim Jong Un je za ovaj ponedjeljak (1.4.) sazvao "redoviti" proljetni sastanak parlamenta te zemlje. Dnevni red nije objavljen i makar je tamošnji parlament tek "privjesak" sjevernokorejskom diktatoru, ipak on formalno mora odobriti imenovanja i kadrovska rješenja koja "predlaže" predsjednik Komunističke partije i zemlje, Kim Jong Un.

U ovakvoj situaciji, kad se zemlja formalno nalazi u ratu, parlament bi trebao postavljati još manje pitanja i ne dvojiti u odluke mladog vođe. Izvjesno je kako Kim Jong Un još nije potpuno učvrstio svoju vlast nakon smrti svog oca, Kim Jong Ila pa bi tako i ovo "zveckanje oružjem" moglo služiti tek za konsolidaciju vlasti Sjeverne Koreje.

Jer ako je vodstvo Sjeverne Koreje barem donekle zadržalo dodir s realnošću, pravi rat bi posve izvjesno završio ne samo s nebrojeno žrtava, nego i s katastrofom za tamošnji režim. U prošlom ratu je na stranu Sjeverne Koreje jasno stala i Narodna Republika Kina - i u tom ratu je, kako se procjenjuje, poginulo i oko 180 tisuća kineskih vojnika. Ovaj put Pjongjang jedva može računati da bi Kina poslala vojnike u Koreju. Ali realnost je, na žalost, rijetka pojava u svakom vojnom sukobu.