Gdje se još u Hrvatskoj može stati na minu?
10. veljače 2011
Do 2019. godine Hrvatska bi trebala biti u potpunosti očišćena od zaostalih mina. Općenito govoreći, mine više nisu opasnost u blizini infrastrukturnih objekata, cesta, željezničkih pruga i turističkih destinacija. Ipak 16 godina od završetka Domovinskog rata Hrvatska se još uvijek suočava s opasnošću od 887 kvadratnih kilometara minski sumnjivih površina u 12 županija i 104 grada i općina. A table minirano ponegdje se još uvijek pojavljuju uz cestu. Slučaj je to u blizini Zadra kod mjesta Posedarje gdje je razminiranje obavljano u više navrata. U Hrvatskom centru za razminiranje kažu kako nisu imali dovoljno novca da sve obave odjednom, pa su sada ponovno nastavili radove. Ipak, obećaju da turisti u budućnosti više neće gledati upozoravajuće oznake uz cestu.
Razminira li se u Hrvatskoj što treba i ne treba?
Razminiranje je skupo i dugotrajno, no u Hrvatskoj se u posljednje vrijeme pojavljuje još jedan mogući problem. Naime, Ante Pevalović tvrdi kako se događa da se razminiraju površine gdje uopće nema mina i da se tako troši novac, kojeg ionako nema dovoljno. „Smatram da potez od Posedarja do Zelenog hrasta ima samo jedan mali dio koji je zagađen minama, međutim do Zelenoga hrasta sigurno nema niti jedne mine, niti će je ikada itko naći. Zvao sam sve televizijske kuće neka prođemo kroz ta famozna minska polja. Spreman sam poginuti pred kamerama. Boje se - ne boje se mina, ne znam čega se boje - samo su rekli da se boje. Reakcije prijatelja su: u pravu sam ali neće nitko ispred kamere", priča Pevalović.
U Hrvatskom centru za razminiranje kažu kako nema govora o nepravilnostima. Zdravko Modrušan kaže da ne vjeruje da se to događa jer nakon svakog razminiranja dolazi do geodetske izmjere koja ne podnosi preklapanja u svojim programima. "Mi ne možemo plaćati ono da se dva puta ili više puta razminira. Vlada Kraljevine Norveške je donirala jedan od najboljih sken centara koji mi koristimo, snimljena je cijela Republika Hrvatska, i sve što je HCR ikada radio upisano je unutra i ne može doći do preklapanja. Međutim, može li kod ljudi doći do zabune? Može“, objašnjava on.
No Ante Pevalović uvjeren je kako se posao obavlja na mjestu na kojem za to nema potrebe. Kaže kako ima pouzdane informacije o tome gdje su mine, a gdje ih nema. Evo zašto: "Ja sam bio diverzant i još nas nekoliko. Mi smo ulazili u Islam, premještali smo njihova minska polja i postavljali smo svoja, kasnije smo to skidali. Ako netko ima tko zna više od mene, neka se javi. Spreman sam pred svim institucijama svjedočiti gdje su bile mine a gdje nisu bile mine“, kaže on.
Ante Pevalović: Ulaže se puno novca, a mina nema
Pevalović kaže kako se časno borio u Domovinskom ratu i kako ne može gledati trošenje novca bez razloga. Spreman je o svemu govoriti, no pitanje je tko ga je, i je li - spreman slušati. Osim toga kaže kako primjera poput njegovog ima još: „Znam točno da na tom području nema mina. Sada mi dolaze osobe koje ne želim imenovati da se na drugim područjima to isto događa, ljudi se međusobno bune, ali ne žele izaći u javnost.“ Ante Pevalović kaže kako ne želi staviti u negativan kontekst sve radove na razminiranju, ali da mu je stalo do toga da se novac troši tamo gdje treba, a ne tamo gdje ne treba.
U Hrvatskoj popularno krasti oznake „minirano“
U Hrvatskom centru za razminiranje kažu da se puno troši, između ostalog i na oznake minirano. Naime, već godinama se ne prestaju krasti oznake koje se navodno koriste za kokošinjce, zečnjake i ograde oko kuće. Ima i morbidnijih primjera, pa je tako u Ličko-senjskoj županiji netko uklonio tablu minirano kako ne bi "plašila" lovce, koji su iz inozemstva turistički došli u lovište. U HCR-u žele vjerovati da će krađe i ovako morbidne i opasne priče jednom prestati.
Hrvatskoj bi za razminiranje njezinog teritorija trebalo oko četiri milijuna kuna. Iz proračuna bi se trebalo osigurati čak 67 posto potrebnih sredstava. Ostalo bi trebali osigurati donatori i javna poduzeća. Zdravko Modrušan kaže kako će Hrvatski centar za razminiranje učiniti sve da osigura sredstva i nove donacije.
I Bill Gates za Hrvatsku bez mina
U razminiranje preostalih opasnih površina u Hrvatskoj mogao bi se, čini se, uključiti i jedan od najbogatijih ljudi svijeta, Bill Gates. Kako je Bill Gates kao turist već više puta uplovljavao u marinu u Skradinu, u javnosti se spominje njegov mogući angažman u razminiranju šibenskog zaleđa. Zdravko Modrušan iz HCR-a potvrdio je da postoji mogućnost da bi Bill Gates bio suglasan dati sredstva za razminiranje, no ipak je za sada riječ o neslužbenim informacijama.
No nije sve tako jednostavno. Iz Zadarske županije se primjerice povukla Kraljevina Norveška koja je vrlo aktivno bila uključena u poslove razminiranja. Oni ne smatraju da je Zadarska županija toliko ugrožena minama, pa su povukli su svoje ljude i ne sudjeluju u daljnjem razminiranju.
Autorica: Ivana Zrilić
Odg. ur.: D. Dragojević