030911 EU Außenminister Sopot Abschluss

Nakon proglašenja embarga na uvoz nafte iz Sirije u EU ministri vanjskih poslova nisu isključili daljnje mjere protiv režima u Damasku ukoliko sirijski predsjednik Bašara al-Assad ne ublaži svoju brutalnu politiku prema oporbi. Ali na Bliskom istoku nije samo Sirija ta koja Europljanima zadaje glavobolje. Tu su još i nove napetosti između Turske i Izraela.

Povod je međunarodna istraga izraelske akcije prošle godine protiv konvoja brodova koji su prenosili humanitarnu pomoć za Pojas Gaze a plovili su pod turskom zastavom. U napadu izraelskih komandosa na turski brod tom je prilikom devetoro ljudi ubijeno. Sada su objavljeni detalji istražnog izviješća UN-a. U njemu se doduše akcija izraelskih vojnika kritizira kao "pretjerana" i "nesrazmjerna", ali se istovremeno načelno blokada Gaze proglašava legitimnom i time indirektno opravdava cjelokupna akcija.

Nakon objavljivanja rezultata istrage je Turska naložila israelskom veleposlaniku da napusti zemlju te je istovremeno izvan snage stavila sporazum o vojnoj suradnji dviju zemalja. U poljskom Sopotu, na sasretu ministara vanjskih poslova zemalja EU-a je njemački ministar Guido Westerwelle pozvao dvije zemlje da ublaže napetosti. Pritom je turskom kolegi Ahmetu Davutogluu on otvoreno rekao da je "istraga obavljena savjesno i transparentno" te da "svi trebaju prihvatiti izvješće komisije, bez obzira da li im rezultati odgovaraju ili ne." Ovim izvješćem zadovoljna nije ni vlada u Jeruzalemu, ali je Izrael ipak najavio da će ga prihvatiti.

Zabrinjavajući istok Europe

Europski ministri su raspravljali i o situaciji u sjevernoj Africi koju još uvijek ocjenjuju nestabilnom, ali zahvaljujući domaćinu Poljskoj, koja trenutno i predsjedava Europskom unuijom, posebna je pažnja posvežena istočnim susjedima Unije - prije svega Ukrajini i Bjelorusiji.

U Ukrajini je ranija predsjednica vlade Julija Timošenko još uvijek u zatvoru pod optužbom da je zlorabila službeni položaj. Po mišljenju europske povjerenice za vanjsku politiku Catherine Ashton tu se međutim radi o političkom procesu, i to izaziva ozbiljnu zabrinutost Europe.

A slično je i sa Bjelorusijom gdje tamošnji predsjednik Alexander Lukaschenko doduše svako malo najavljuje reforme svog autoritarnog režima, ali se u biti ništa ne mijenja. Ashton je na konferenciji ponovila da EU nastavlja razgovore s obje zemlje o poboljšanju odnosa, ali ne ispušta iz vida nezadovoljavajuću situaciju u njima kada se radi o poštivanju ljudskih prava i političkih sloboda. Ona je zatražila da se prije svega u Bjelorusiji iz zatvora puste svi politički zatvorenici, te da ih se rahabilitira.

Krajem mjeseca ce se u Varšavi održati susret na vrhu zemalja EU-a i svih istočnih susjeda, među kojima su osim Ukrajine i Bjelorusije također i ranije sovjetske Republike Armenija, Azerbejdžan, Gruzija i Moldavija.

Autori: Christopf Hasselbach / za

Odg. ur.: Željka Telišman