Godina dana od "šoka švicarca"

Odluka je izazvala pravu eksploziju na tržištu kapitala: u četvrtak 15. siječnja 2015., točno u 10 sati i 30 minuta je Švicarska nacionalna banka obustavila fiksni mjenjački tečaj švicarskog franka prema euru. Vrijednost "švicarca" je odletjela nebu pod oblake i u samo par minuta mu je vrijednost narasla za 15%.

Otprilike tri godine je švicarska središnja banka uporno intervenirala u mjenjačko tržište i brinula se da euro vrijedi najmanje 1,20 švicarskih franaka. Razlog te intervencije je bila briga za švicarsko gospodarstvo: proizvodi i usluge iz Švicarske trebaju ostati i svojom cijenom konkurentni na svjetskom tržištu. Sve do tog dana je čelništvo SNB (Schweizerische Nationalbank) uporno tvrdilo kako će taj minimalni mjenjački tečaj držati "pod svaku cijenu".

Ali ta "svaka cijena" u otkupu eura je jednostavno postala previsoka. Nije se vidjelo drugog izlaza nego "nagaziti na kočnicu" i prestati intervenirati na mjenjačkom tržištu. Nakon te odluke je već istog dana euro izgubio prema franku i do 30% na vrijednosti, a kao "kolateralna šteta" je euro pao i na rekordno nisku vrijednost prema dolaru na razinu gdje nije bio 11 godina prije.

Riječ godine

No to je itekako koštalo i švicarsko gospodarstvo: indeks vrijednosti dionica švicarske burze je također potonuo za 8,7% - pad kakav se nije vidio u posljednjih četvrt stoljeća i drugi po veličini pad u povijesti švicarske burze. Skup franak je značio i da će švicarske banke i njihove mušterije morati pretrpjeti ozbiljne gubitke.

I u Švicarskoj taj događaj nazivaju Frankenschock - šok franka što je čak izabrano kao riječ godine u toj alpskoj državi. Posljedice tog šoka se osjećaju sve do danas jer postoje opravdana zabrinutost za švicarsku industriju i turizam. "Prvo je najteže prošla maloprodaja", objašnjava Christian Apelt, stručnjak za Švicarsku u Helaba, Pokrajinskoj banci Hessen-Thürningen. "Mnogo Švicaraca je odlazilo u kupovinu u Njemačku jer je odjednom tamo sve postalo mnogo jeftinije." Isto vrijedi i za susjednu Francusku i Italiju koje su postale još jeftinije za građane Švicarske.

U drugim gospodarskim područjima je još malo potrajalo dok se i tamo nisu osjetile posljedice.

Osjetili su mnogi

Ali vremenom su to gotovo svi osjetili: švicarski sektor strojogradnje, elektroindustrija i metaloprerađivači su od "šoka" do studenog prošle godine zabilježili pad izvoza od 6,8%. Prema ispitivanjima središnje banke, u čak 87% švicarskih poduzeća je onda pala njihova dobit kao žrtva da bi se ostalo konkurentnim. "Čuje se i o poduzećima koja su premjestila svoju proizvodnju izvan Švicarske jer je proizvodnja u domovini nakon toga postala mnogo skuplja", kaže Apelt.

Rast vrijednosti franka je Švicarsku skupo koštao, izraženo u konkretnim brojkama: za Švicarsku izuzetno važan sektor turizma je prošle godine zabilježio pad od 13%, ukupan gospodarski rast je 2015. bio još samo 0,7% - u 2014. je on iznosio čak 1,9%. Doduše, jedino je švicarsko tržište rada ostalo razmjerno stabilno: stopa nezaposlenosti je 2014. bila 3,2% da bi se u godini "šoka švicarca" popela na tek 3,4% - što je po ekonomskim kriterijima još uvijek stanje pune zaposlenosti o kojem mogu samo sanjati skoro sve druge zemlje Europe.

Središnja banka u debelom minusu

Švicarska nacionalna banka je za 2015. godinu morala objaviti gubitak od 23 milijarde franaka - trenutno nekih 21,2 milijarde eura. Razlog tome nije bio samo rast vrijednosti franka, nego i iznenadni pad vrijednosti zlata.

Ipak, posljednjih mjeseci je i euru i dolaru vrijednost narasla obzirom na franak pa je tako i gubitak ispao manji nego što se strahovalo još prošlog ljeta. Na kraju prvog polugodišta 2015. je SNB računala sa gubitkom od preko 50 milijardi franaka zbog rasta vrijednosti "švicarca". "Utoliko se švicarska središnja banka razmjerno dobro izvukla i ponegdje čak ostvarila dobit", kaže nam Apelt.

Nema tome dugo da su investitori iz čitavog svijeta tradicionalno barem dio svog kapitala držali u švicarskim francima - to jest gospodarski i politički stabilna zemlja, ali taj dio ne samo da je oduvijek kud i kamo veći od gospodarskog potencijala Švicarske. A u nemirnim vremenima krize na tržištu kapitala švicarski franak tražio još i više. Tako je nakon 2008. vrijednost franka bilježila jedan rekord za drugim sve dok tamošnja središnja banka nije uvidjela kako to previše košta švicarsko gospodarstvo i vezala franak sa vrijednošću eura.

"Šokova je svima dosta"

U međuvremenu se švicarski franak naravno još uvijek cijeni, ali više ne služi toliko kao utočište u nemirnim vremenima. Jer takva vremena imamo i sad - krah vrijednosti na burzama u Kini, napetosti između Saudijske Arabije i Irana - ali se sve to jedva uopće odrazilo na vrijednost švicarskog franka. "Švicarac" ostaje razmjerno stabilan i vrijednost eura oscilira između 1,08 i 1,09 CHF.

"Učinak te klasične valute u kriznim vremenima kojeg smo vidjeli posljednjih desetljeća više nije tako očit", smatra stručnjak za švicarsko tržište njemačke banke Helaba, Christian Apelt. On je pak uvjeren kako nikome nije stalo previše "tresti" tu stabilnost i da će odnos eura i franka u 2016. uglavnom ostati isti.