Golema vojna pomoć Ukrajini – ali ne i tenkovi

Samo Sjedinjene Američke Države su na sastanku NATO-a u Ramsteinu objavile novi paket vojne pomoći u vrijednosti od 2,5 milijarde dolara, a i ostale članice će poslati čitav niz oružanih sustava Ukrajini. Redom je riječ o topništvu, sustavima za borbu protiv ciljeva i u zraku i na kopnu, oklopnim transporterima – ali je ostalo kod toga kako će jedino Velika Britanija poslati 14 tenkova tipa Challenger 2.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je nakon sastanka izjavio kako je čuo „mnogo razumijevanja“ za potrebe njegove zemlje koja je napadnuta od Rusije, ali i kako će se „još morati boriti za isporuku suvremenih tenkova. No svakog dana postaje sve jasnije kako nema alternative odluci za tenkove“.

Zapravo je Poljska već najavila kako je spremna obučavati ukrajinske vojnike u uporabi njemačkih tenkova Leopard, a i Njemačka ne isključuje mogućnost kako će ukrajinske vojnike koji vježbaju uporabu oklopnih vozila koji se šalju u toj zemlji, „upoznati“ i s korištenjem njemačkih tenkova. Jer i u Kijevu se primijetilo kako se u Ramsteinu nije čulo „da“ poslati tenkove, ali nije bilo niti kategoričnog „ne“. 

Zašto su tenkovi tako važni Ukrajini?

Prije svega brzina kojom je ukrajinska vojska ponovno zauzela područja na sjeveroistoku zemlje iznenadila je mnoge zapadne vojne analitičare krajem prošlog ljeta. Za nekoliko dana ukrajinski su vojnici oslobodili regiju Harkiva. Pogotovo u borbama za gradić Kupjansk ukrajinska vojska brzo je prodrla 90 kilometara duboko u teritorij koji je ruska vojska bila okupirala.

Najvažniji ključ ovog vojnog uspjeha očito je bila kombinirana upotreba tenkova, topništva i bespilotnih letjelica. "Ukrajina je u vrlo uspješnom mehaniziranom napredovanju prema Kupjansku pokazala da je kombiniranjem ovih oružanih sustava i prethodnim vježbanjem bila u stanju boriti se", kaže ukrajinski stručnjak Nico Lange iz Münchenske sigurnosne konferencije u razgovoru za DW.

„Bitka povezanim oružjem" je nešto poput vojno-strateškog DNK NATO-a iz Hladnog rata. „Dakle, to znači borbeni tenkovi, borbena oklopna vozila pješaštva, potpomognuta topništvom, a danas i bespilotnim letjelicama", kaže Lange – povezana stalnom komunikacijom u koordiniranim operacijama. Strategija seže do vremena pruskog vojnog reformatora Carla von Clausewitza s početka 19. stoljeća i još se danas predaje na zapadnim vojnim akademijama.

Ključni je vojna komunikacija i koordinacija

Rusija je, s druge strane, u Ukrajini pokazala da nije sposobna za kombiniranu borbu, kaže vojni analitičar Yigal Levin u Kijevu. U intervjuu za DW ovaj bivši časnik izraelske vojske i poznati vojni bloger u Ukrajini rekao je: "Oni su pokušali implementirati ovaj koncept, ali za to su potrebni kompetentni zapovjednici i dobra koordinacija između pojedinih postrojbi."

Ipak posebno su, kako on kaže, komunikacija i koordinacija loše u ruskoj vojsci. To je zbog toga što je, kako dalje kaže, Rusija naslijedila kostur, odnosno organizacijsku strukturu sovjetske vojske. Ukrajinska vojska, koja je također nastala iz Sovjetskog Saveza, imala je koristi od američkih i kanadskih programa obuke, posebno za mlade ukrajinske zapovjednike, od agresije Kremlja 2014., smatra ovaj vojni bloger. Osim toga, kako kaže, stotine tisuća Ukrajinaca imalo je iskustvo s prve crte od 2014. godine.

Zajednička upotreba tenkova sa Zapada

"A i ako Ukrajina sada dobije više tih borbenih tenkova i oklopnih transportera, tada će moći rasporediti jedinice koje bi također mogle ostvariti takve proboje na jugu ili istoku, na primjer", analizira Nico Lange. Ukrajinski stručnjak misli na borbeno vozilo pješaštva AMX-10 RC iz Francuske, Bradley iz SAD-a i Marder iz Njemačke. Berlin sada, nakon dugog otpora, želi isporučiti 40 komada ovog borbenog vozila. U siječnju je Velika Britanija potvrdila da po prvi put, s Challengerom 2, ukrajinskoj vojsci želi predati borbeni tenk koji je po standardima NATO-a.

I na kraju, prije nekoliko dana, poljski predsjednik Andrzej Duda, tijekom posjeta Lavovu u zapadnoj Ukrajini, izvršio je pritisak na njemačku vladajuću stranku SPD i najavio da Ukrajini želi isporučiti "satniju tenkova Leopard" zajedno s drugim zapadnim zemljama - ako se SPD u Berlinu prestane tome odupirati. Leopard 2 dolazi iz njemačke proizvodnje pa Savezno sigurnosno vijeće vlade u Berlinu, kojim predsjeda kancelar Olaf Scholz, mora pristati na takav izvoz oružja u ratnu zonu.

Protuteža ruskoj nadmoći

Za američkog vojnog stručnjaka Michaela Kofmana daljnji razvoj situacije duž istočne ukrajinske fronte teško je predvidiv. "Ruska vojska je izvukla neke koristi od mobilizacije", kaže stručnjak američke mornarice za Rusiju. Ali uopće mi nije jasno, kaže Kofman, jesu li ruske oružane snage spremne za daljnje velike ofenzive, osim onoga što sam vidio s Bahmutom. Ukrajina je, kaže on dalje, ostvarila samo skromne napretke od prošle jeseni, ali to ne znači nužno da sljedeća ofenziva neće biti uspješna.

Nekoliko zapadnih analitičara slaže se da se Ukrajina, kao i Rusija, priprema za nove ofenzive. "S dolaskom svježe mobiliziranih vojnika, Rusija će imati neke ofenzivne sposobnosti do 2023.", kaže australski vojni bloger Mick Ryan. Ali ovaj bivši general također kaže da ruski predsjednik Vladimir Putin "više nema iste resurse kao u veljači 2022.".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu