Gospodarski rast zahvaljujući niskim plaćama?

Njemačko gospodarstvo u vremenima besparice održano je, prije svega, zahvaljujući rastu građevinskih investicija i neumornom konzumu građana. Vlada je svojim programima za ublažavanje krize uspjela zadržati broj nezaposlenih ispod četiri milijuna i time omogućila da građani i dalje, bez dubljeg razmišljanja, zarađeni novac ostavljaju u blagajnama njemačkih trgovina. Tek što se njemačka počela oporavljati od krize početkom prošle godine, već krajem kolovoza mogla se pohvaliti najvećim privrednim rastom u posljednjih 20 godina. Bila je to i sjajna prilika za ministra privrede Rainera Brüderlea iz Stranke liberala, da pohvali sam sebe. ”Njemačka je za vrijeme naše koalicije sa kršćanskim demokratima postala privredni uzor. To vam je privredni bum kao iz slikovnice!”

Razvoj ”preko leđa” privremenih radnika

Zadovoljstvo ministra Brüderlea u Njemačkoj ne dijele baš svi. Gospodarski rast je, doduše, nepobitna činjenica, koja rezultira i većim zapošljavanjem radno sposobnih. A upravu tu se i skriva stvarni problem. Predsjednik Njemačkog saveza sindikata (DGB) Michael Sommer objašnjava: ”Ono što mi pratimo s najvećom kritikom je to što nakon krize broj novozaposlenih raste zahvaljujući skoro samo najamnim radnicima koji imaju nesigurne i krajnje loše uvjete rada.”

Sindikati se posljednjih godina zalažu za uvođenje odredbe o minimalnim plaćama za sve radnike, a prije svega za privremene radnike koji u Njemačkoj zarađuju i do 50% manje u odnosu na svoje stalno zaposlene kolege. U Njemačkoj je trenutno zaposleno skoro milijun privremenih radnika. Ministrov stranački kolega i predsjedatelj zastupničkog kluba liberala u pokrajinskom parlamentu Baden-Württemberga Hans-Ulrich Rülke kaže: “To, svakako, nije neki pozitivan pomak i naravno da bi i nama više odgovaralo zapošljavanje radnika kojima će biti uplaćivani svi zakonom utvrđeni socijalni doprinosi. Međutim, privremeni rad će i u budućnosti imati važnu ulogu zbog fleksibilnosti tržišta rada.”

Sezonci iz istočne Europe ruše cijene

Loše uvjete privremenih radnika u Njemačkoj i njihove ionako već lošije plaćene poslove moglo bi uskoro ugroziti i najmanje 100.000 državljana novih članica Europske unije iz istočne Europe (Estonija, Letonija, Litva, Poljska, Slovačka, Češka, Slovenija, Mađarska), koji od 15. svibnja imaju pravo na rad u Njemačkoj, ali po tarifi zemlje iz koje dolaze. Njihova satnica u Poljskoj ili Češkoj, na primjer, nije veća od četiri eura i zato neće biti veća ni u Njemačkoj. Istovremeno, njemačko tržište rada preplavit će i sezonski radnici, jeftina radna snaga iz Hrvatske, Rumunjske i Bugarske, koji imaju pravo na šestomjesečni rad u njemačkom ugostiteljstvu, poljoprivredi i šumarstvu.

Autorica: Selma Filipović

Odg. urednik: Anto Janković