Grčka - kriza ubija demokraciju?

U jednom su svi politolozi gotovo jednoglasni: uoči izbijanja dužničke krize demokracija je u Grčkoj funkcionirala kao nikada u povijesti. "Nakon svrgavanja vojne diktature 1974. Grčka se razvila u pravu demokraciju zapadnog kova, sa stalnim promjenama političke vlasti", kaže sociolog i publicist Ilias Katsoulis. Svih tih godina demokracija nije bila dovođena u pitanje. Svoju demokratsku slobodu građani su dapače vrlo često i javno iskazivali kroz masovne prosvjede ili štrajkove.

 Etablirane stranke oslabile sustav

No, kako smatra politički savjetnik Levteris Kousoulis, u toj demokratskoj kulturi prejako je do izražaja došla snaga etabliranih političkih stranaka koje su sve te godine gušile formiranje ozbiljnije izvanparlamentarne oporbe. Tomu su kumovale i same političke stranke. Kada je Vlada prije desetak godina započela s registracijom građanskih inicijativa i pokreta, na popisu se odjednom našlo preko 45.000 organizacija.

No iza velike većine su se zapravo krile velike političke stranke kojima je stalo do sprječavanja formiranja ozbiljnije konkurencije ali i do ubiranja državne potpore za nevladine organizacije. Zbog toga se nikad nije ni razvila ozbiljnija NGO scena. Svemoć stranaka u svim sektorima političkog života širom je otvorila vrata bujanju klijetelizma. Tu su značajnu ulogu, kako smatra Kousoulis, odigrali i domaći mediji koji daju prostora novim idejama samo ako se one uklapaju u "igru" etabliranih struktura moći.

Neonacisti u usponu

Građani Grčke se trenutno nalaze u velikoj dilemi: s jedne strane postojeću vladajuću političku kastu smatraju odgovornom za krizu a s druge strane bi ih ta ista kasta trebala izvesti iz krize. Ključna riječ "kriza" je i ta zbog koje većina politologa u zemlji očekuje i promjenu političkog krajobraza u Grčkoj. Taj trend je bio primjetan i na dvostrukim izborima prošle godine kada su etablirani konzervativci i socijalisti izgubili 15 posto stalnih birača. Već to je pokazalo polako raslojavanje političke scene u Grčkoj i jačanje potpore nekim strankama kojima se dosad nije pridavalo neko veće značenje.

No raspadanje političke scene i slabljenje etabliranih tzv. "narodnih" stranaka u Grčkoj sa sobom donosi i mnoge, nimalo pozitivne popratne pojave. Od prošle godine u grčkom parlamentu tako sjede zastupnici neonacističke stranke Hrisi Avgi (Zlatna zora) čiji su se pripadnici borili u redovima vojske Republike Srpske za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini i koji se zalažu za prekrajanje granica na Balkanu. U trenutnim ispitivanjima javnog mnijenja ova stranka je treća najjača politička snaga u zemlji a veliki su izgledi i da na europskim izborima sljedeće godine uđu u Europski parlament. "Iskreno se nadam da je ovaj uspjeh samo privremen" , kaže zastupnica Demokratske ljevice u parlamentu Maria Gianakaki. No ispitivanja pokazuju suprotan trend. Jačanje radikalnih stranka će se nastaviti ukoliko demokratske snage ne reagiraju na vrijeme.