Grčki virus pokvario raspoloženje u Washingtonu

Grčki poziv u pomoć, odnosno odobravanje kredita od nekoliko desetaka milijardi eura, glavna je tema proljetnog susreta MMF-a i Svjetske banke. Direktor Međunarodnog monetarnog fonda Dominique Strauss-Kahn na konferenciji za novinare morao je odgovarati gotovo isključivo na pitanja vezana uz grčki proračunski deficit. Na zasjedanje u SAD stigao je naime i grčki ministar financija, kako bi na licu mjesta osluhnuo puls MMF-a. Grcima bi (s oko 30 milijardi eura kredita) trebale pomoći zemlje tzv. "eurozone" (u kojima je euro službena valuta), ali i MMF, i to s 15 milijardi.

Dominique Strauss-Kahn nije bio oduševljen grčkih zahtjevom, na pitanje novinara o toj temi, samo je promrljao: "Danas (24.4.) sam o tome razgovarao s grčkim ministrom, a krajnji rezultat ćemo objaviti tek na kraju pregovora." Uporni novinari pokušali su saznati detalje pregovora s Atenom, no direktor MMF-a uporno je ignorirao ta pitanja. Francuz nije želio reći ni riječi o mogućim preduvjetima od strane MMF-a ili mogućem trajanju pregovora oko odobravanja pomoći Grcima.

Jedan grčki novinar pokušao je zaobilaznim putem doći do bilo kakve upotrebljive informacije. On je pitao ima li možda Strauß-Kahn ikakvu poruku Grcima, koji inače nemaju pretjerano dobro mišljenje o MMF-u? A francuski šef Fonda je odgovorio: "Nažalost Grci nisu jedini koji demoniziraju MMF!" I dodao da se Grci ne trebaju bojati MMF-a.

Neugodna izjava kanadskog ministra

Kanadski ministar financija Jim Flaherty iznenadio je na drugoj strani jednom neugodnom izjavom. On je ispričao kako u Europskoj uniji "neki misle da paket od 45 milijardi eura pomoći Grčkoj možda neće biti dovoljan". Nešto konkretnije Kanađanin nije htio otkriti.

Dramatični grčki poziv u pomoć pokvario je raspoloženje na zasjedanju u Washingtonu. Sa summita je zapravo u svijet trebao biti odaslan sasvim drugi signal. MMF i Svjetska banka htjeli su poručiti svijetu kako su zemlje sudionice naušile svoju lekciju iz najdublje poslijeratne financijske krize i da će ubuduće pokušati spriječiti slične depresije. A Grčka na rubu državnog bankrota sad kvari tu poruku...

Brige ne zadaje samo Grčka, već i činjenica da najavljena reforma reguliranja financijskog tržišta (usuglašena u skupini G20) napreduje puževim korakom. Dogovor još nije postignut oko budućeg financijskog doprinosa banaka, kojim bi se u slučaju nužde pomoglo onim institucijama koje se nađu pred krahom. Strauß-Kahn je potvrdio da ".. neke zemlje žele uvođenje bankarskog doprinosa, a neke ne." Njemačka i SAD su u prvoj skupini, a Italija i npr. Kanada u drugoj.

Autor: Anna Engelke / sma

Odg. ur.: Ž. Telišman