Grčka kriza "potresa" i Europsku uniju

Europljani su već odavno definirali svoje temeljne pozicije oko zaštite klime. Do 2020. godine količina plinova koji izazivaju efekat staklenika treba smanjiti za 20%. Međutim, EU sada mora u detaljima reagirati na najnovija kretanja u SAD-u i Kini, kako bi se dogovorili zajednički mehanizmi za "spas" klime.

U teoriiji Europljani su spremni smanjiti plinova za dodatnih deset posto i time uštedjeti čak 30 posto CO2. Da bi se to zaista dogodilo veliki „igrači“ bi u Kopenhagenu morali popustiti.

Ipak, čini se da će na kraju konferenciji biti predstavljene konkretne brojke: radi se o europskom doprinosu za pružanje hitne pomoći najsiromašnijim državama u iduće tri godine. Prije svega bi sredstva bila za zaštitu od poplava i drugih posljedica promjene klime. Na dobrovoljnoj bazi na raspolaganje bi se stavilo sedam milijardi eura.

Grčka u velikoj krizi

Neočekivano, u prvom planu summita na dnevnom redu nalazi se financijska kriza. Grčkoj prijeti opasnost od nelikvidnosti, što je prvi slučaj za jednu članicu "eurozone". Bivša konzervativna vlada u Ateni mjesecima je Bruxellesu slala lažne podatke. Sada se pokazalo da je proračunski deficit porastao na 12 posto, a dopušteno je samo tri posto.

Sa svih strana stižu umirujuće izjave da Grčka ipak neće bankrotirati. Ipak, činjenica da se šalju takve poruke, znak je za uzbunu. Na koncu u igri je vjerodostojnost samog eura koji se u financijskoj i gospodarskoj krizi pokazao kao sidro stabilnosti.

U Europskoj uniji nije predviđeno pružanje pomoći za članicu eurozone koja je na rubu državnog stečaja. U ekstremnom slučaju Grčka bi se morala obratiti Međunarodnom monetarnom fondu, ali to bi bila velika sramota i za Grčku i za eurozonu. Pred Grčkom su sada vrlo stroge mjere štednje, slično kao što je u Latviji provedeno veliko smanjenje plaća i mirovina. Na summitu je moguće da će EU Grčkoj uputiti i znakove solidarnosti.

Smetnje ne relaciji Sarkozy-Brown

Od ostalih tema na summitu bi trebao biti usvojen "Štokholmski program", a radi se o akcijskom planu za područje unutarnjih poslova i pravosuđa za vremensko razdoblje od 2010.-2014. godine.

Od posebne zanimljivosti bit će susret francuskog predsjednika Sarkozyja i britanskog premijer Browna zbog napetosti oko dominacije Francuske u Europskoj komisiji. Francuska je dobila jedno od najutjecajnijih resora (unutarnje tržište) koje uključuje i nadzor financijskih tržišta, dok je Velika Britanija ostala kratkih rukava, jer je dobila funkciju ministrice vanjskih poslova koja je ujedno kao potpredsjednica Europske komisije i britanski predstavnik u toj europskoj inistituciji.

Bez ministara vanjskih poslova

Današnji sastanak na vrhu predvodit će još jednom trenutno švedsko Predsjedništvo i time će to biti posljedni summit pod rotirajućim Predsjedništvom EU-a. Od iduće godine sve summite će voditi novi stalni predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. Na koji način on namjerava obavljati svoju dužnost to će za večerom predočiti svojim kolegama. Jedna organizacijska novost već na ovom summitu stupa na snagu. Šefovi država i vlada po prvi puta su sami, jer prema Lisabonskom sporazumu na summitima više ne sudjeluju ministri vanjskih poslova.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: S. Matić