Grčka: ono najteže tek dolazi

Nakon mjera štednje je prije mjera štednje. Tek prošlog četvrtka je grčki parlament po hitnom postupku odobrio obećane reforme i time otvorio mogućnost za isplatu daljnjih 12 milijardi eura kredita Grčkoj iz Fonda za spas eura (ESM). U to pripada i deset milijardi koje su već duže vremena rezervirane za dokapitalizaciju grčkih banaka.

Osobito sporan je bio način ophođenja s nenaplativim kreditima i dužnicima koji ne mogu vraćati dugove, a to ostaje nejasno i nakon prihvaćanja najnovijeg paketa reformi, s obzirom da se mjerodavnim ustanovama ostavlja velik prostor za postupanje prema vlastitoj procjeni. I povećanje poreza planirano za 2016. godinu u visini od 5,7 milijarda eura kao i nedavno objavljeni posebni porez na vino u Grčkoj zacijelo neće naići na oduševljenje.

Ali, najteža provjera lijevom premijeru Alexisu Tsiprasu tek predstoji. do kraja godine mora biti načinjena temeljita reforma mirovinskog sustava, o kojoj se govori već godinama, ali koja se uvijek odgađa zbog političkih i izborno-taktičkih razloga. Idućih tjedana vlada u Ateni bi trebala objaviti srednjoročne planove financija do 2019. godine, a to vjerojatno znači i dodatna porezna opterećenja. Još se čeka i na reformu plaća u javnim službama i odavno obećanu liberalizaciju tržišta rada.

Ali, zašto atenska vlada mora provesti tako puno reformi u tako kratkom vremenu? Dimitra Kada, glavna urednica gospodarskog portala Capital.gr smatra da je razlog jasan: "Ova vlada mora po hitnom postupku nadoknaditi sve reforme koje su ranije vlade obećale, ali nisu provele. Na tom inzistiraju i kreditori, koji više ne vjeruju običnim obećanjima. Osim toga, Grčka je izgubila puno vremena zbog više uzastopnih izbora i neprekidne pregovore", kaže Kada u razgovoru za DW.

Prijepor o mirovinskoj reformi

Osobito sporna je već odavno obećana radikalna reforma mirovinskog sustava, koja će definitivno zaustaviti prijevremeno umirovljivanje i možda donijeti veća izdvajanja za mirovinsko osiguranje. Istina, proteklih godina su provedeni neki reformski koraci. Starosna dob za odlazak u mirovinu podignuta je na 67 godina, mirovine državnih službenika su smanjene za trećinu. Ali, veliki zaokret je još izostao. Samo da bi održala mirovine na sadašnjoj razini, prema jednoj studiji "Instituta rada" bliskog sindikatima, grčka vlada bi morala u 2016. godini iz državnog proračuna za isplatu mirovina dati gotovo milijardu eura. A to zacijelo nije moguće s obzirom na prazne državne blagajne.

Što činiti? Analitičarka Kada vjeruje da vlada pokušava igrati na vrijeme kako bi izbjegla prežestoke reakcije. "U idealnom slučaju bi vlada mogla do kraja godine prihvatiti djelomičnu reformu, kako bi spojila mirovinske blagajne i uspjela izaći na kraj s akutnim problemom financiranja mirovina. Daljnje korake, osobito eventualno diranje osnovne mirovine, vlada bi radije odgodila za budućnost."

U svakom slučaju mirovinska reforma je pretpostavka takozvane evaluacije grčkog programa prilagodbe od strane kreditora, koja bi, s grčkoga gledišta, mogla utabati put za reguliranje dugova, možda čak i djelomični oprost dugova.

O daljnjem postupku ne postoji suglasnost u Ateni, smatra Alexis Papahelas, direktor atenskih novina "Kathimerini". "Jedni kažu da trenutno ne postoji prostor za daljnje, bolne mjere i da se mirovinska reforma mora odgoditi do veljače 2016. Drugi vjeruju da je razboritije tu gorku pilulu progutati sada i unaprijediti ništa manje spornu privatizaciju, kako bi se gospodarstvo polako oporavilo. Na ovu temeljnu dilemu premijer Tsipras još nema jasnog odgovora", kaže ovaj analitičar u razgovoru za TV-postaju Skai.

Nestabilna vladina većina

Da Tsipras ima protivnika i u vladajućoj lijevoj stranci Syrizi pokazalo se ponovo prošlog tjedna prilikom prihvaćanja najnovijeg reformskog paketa. Još prije odlučujućega glasovanja u parlamentu zastupnik Syrize i bivši vladin glasnogovornik Gabriel Sakellaridis je objavio ostavku uz obrazloženje kako smatra da više nije u stanju podupirati vladu. Ipak, Sakellaridis je svoj mandat vratio stranci i svom političkom ocu Tsiprasu uštedio torturu strahovanja za vlastitu većinu u parlamentu.

Drukčije je postupio oštri desni populist Nikos Nikolopoulos iz koalicijskog partnera ANEL-a. On je zadržao svoje mjesto u parlamentu i glasovao protiv mjera štednje - a to znači da Tsipras i ubuduće vjerojatno može računati samo s većinom od 153 zastupnika, od ukupno 300.