Grčki jarak protiv izbjeglica

Isprva pod velom tajne, stotine vojnika kopaju jarak širok trideset metara i dubok sedam metara uz rijeku Evros koja dijeli Grčku od Turske. Tu vijest je prvi objavio grčki list "To Vima" i kako piše, grčka vojska je već uložila 150 tisuća radnih sati u taj projekt. Do sada je završila petnaestak kilometra tog jarka kod grada Orestiade i već se kopa dalje, prema gradu Ardanionu.

Grčki novinar Giorgos Malouhos je prvi pisao o ovom građevinskom poduhvatu i on zapravo misli da je to projekt od kojeg će koristi imati i čitava Europa: "Sve više ilegalnih useljenika je problem čitave Europske unije. Ali ovaj jarak prije svega služi vojnoj obrani sjeveroistoka Grčke. Na drugoj strani je turska vojska posljednjih godina postavila tenkovske divizije koje su specijalizirane za svladavanje vodenih prepreka i koje bi lako prešle rijeku na granici."

Pozitivni stav i ovog novinara i mnogih u Grčkoj ne leži samo u strahu od starog protivnika u mnogim ratovima - Turske, nego i u građevinskim poduhvatima grčkih vojnih postrojbi nakon Drugog svjetskog rata. Upravo su posebne pokretne vojne jedinice, takozvane MOMA, u Grčkoj svojedobno izgradile mnoge prometnice, solidno, povoljno i točno na vrijeme, bez ikakvog mita i korupcije. Ovaj građevinski poduhvat oružanih snaga utoliko zvuči gotovo nostalgično u današnjoj Grčkoj.

Povrh toga je tu i strah od ilegalnih useljenika, a jarak tu neće biti jedina prepreka: planirana je još i žičana ograda dugačka preko 10 kilometara na jednom mjestu kojeg je osobito teško nadzirati. Već ovih dana se o tom projektu trebaju još "konzultirati" tamošnje udruge za ljudska prava. Odvjetnica i aktivistica Elektra Koutra taj poduhvat smatra "neljudskom politikom ograđivanja" koja zapravo uopće nema smisla:

"Žičana ograda na kopnu ionako nije nikakva učinkovita prepreka. Useljenici će krenuti preko mora i krijumčari ljudi će samo povećati cijene svojih usluga. Osim toga, gradnja takvih prepreka krši međunarodno pravo jer se time onemogućuje zatraživanje prava na azil i međunarodna pravna zaštita izbjeglica."

Sličnog su mišljenja i neki iz Europske unije - ali baš to osobito ljuti grčku odvjetnicu. Jer upravo Europska unija će sudjelovati u troškovima od najmanje pet milijuna eura koliko će ta ograda koštati.

Kako javljaju grčki mediji, ta sredstva su već predviđena u proračunu za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije: "Tu se vidi dvostruki moral Europske unije. Više od 90% ilegalnih useljenika u Europsku uniju ulazi preko Grčke i mi smo već na izmaku snaga. Ali umjesto da pomažu s izbjeglicama, pomažu u gradnji ograde. Sve ukazuje na to da se Grčka koristi - i zloupotrebljava kao branik protiv ilegalnih useljenika."

Što je najljepše, Bruxelles možda uopće neće trebati platiti ni centa, misli novinar Giorgos Maluhos. Po njegovom mišljenju, 120 kilometara dugačak obrambeni jarak će već sam po sebi biti dovoljna obrana protiv ilegalnih useljenika.

Zašto grčka vlada ipak ustraje da još izgradi i žičanu ogradu, grčki novinar smatra tipičnim za svoju domovinu: "Želja za lijepom i skupom graničnom ogradom je sasvim normalno grčko ludilo, jer je novi obrambeni jarak na granici između Turske i Grčke ne samo dovoljan, nego će ga se dobiti bez potrošenog centa - jer ga gradi vojska. S druge strane se može reći - konačno neki veliki građevinski poduhvat u Grčkoj kojeg nije financirala Europska unija."

Autor: Jannis Papadimitriou (aš)

Odg. urednik: Anto Janković