Haški sud nadležan za tužbu protiv Srbije

"Uvjeti za sudsku nadležnost postoje i... odbija se prvi prigovor

Srbije", rekla je predsjednica Suda Rosalyn Higgins na dvosatnom

čitanju obrazloženja odluke u haškoj Palači mira u kojoj je tu odluku

o nadležnosti podržalo 10 sudaca a sedam je bilo protiv. Sud je, kako je objasnila Higgins, utvrdio da su akti koje je donosio Beograd i njegovo ponašanje od 1992. imali značenje prihvaćanja obveza

koje su proizlazile iz međunarodnih ugovora čija je članica i

potpisnica bila bivša zajednička država - SFRJ i tako odbacio prvi

prigovor Beograda.

Odbijena sva tri prigovora Srbije

Hrvatska je u svojoj argumentaciji tvrdila da je odnos Beograda i

UN-a imao 90-ih godina sva obilježja članstva u UN-u, kao i da je SRJ

čitavo vrijeme bila stranka Konvencije o genocidu, slijedom

kontinuiteta iz SFRJ. Srbija je uložila ukupno tri prigovora - da Sud nema nadležnost jer SRJ nije bila članica Konvencije o genocidu do 2001., da je tužba RH nedopuštena jer su se opisani zločini dogodili prije 27. travnja 1992. kada SRJ još nije postojala kao država i kao treće da su zahtjevi iz hrvatske tužbe neosnovani jer su izlazili iz okvira onoga što propisuje Konvencija o genocidu poput zahtjeva za informacijama o nestalim osobama ili povratkom kulturnog blaga.

Sporna pitanja će riješiti tek taj sud

Sud je, nakon što je odbacio prvi prigovor, odbacio i druga dva

prigovora s obrazloženjem da ta pitanja nisu mogla biti predmetom

preliminarnih prigovora već se o njima treba odlučivati tek u okviru

rasprave o suštini tužbe. Najvažniji dio tih prigovora kojim će se Sud

baviti tijekom rasprave o suštini predmeta jest da Srbija nije

odgovorna za događaje prije 27. travnja 1992. jer tada SRJ nije

postojala kao država. Hrvatska je u svojoj argumentaciji, tijekom rasprave o preliminarnim prigovorima održane u svibnju ove godine, tvrdila da je režim Slobodana Miloševića imao sva državna obilježja i prije datuma formalnog proglašenja države 27. travnja 1992. godine i da se radilo o državi u nastajanju. Hrvatski predstavnici najavili su da će na tom stajalištu ustrajati jer vjeruju da mogu dokazati kontinuitet i

uzročno-posljedičnu vezu događaja prije i poslije tog datuma.

Dugi postupak

Hrvatska je 2. srpnja 1999. pokrenula postupak pred ICJ-om protiv

tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povrede Konvencije iz

1948. o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih na

području Hrvatske od 1991. do 1995. Od najvišeg pravosudnog tijela

Ujedinjenih naroda Hrvatska je zatražila da presudi da je Jugoslavija

počinila genocid u Hrvatskoj i da su građani RH bili žrtve tog

genocida. RH traži tužbom od SRJ da kazni sve počinitelje genocida

koji se nalaze pod njezinom jurisdikcijom, da se dozna istina o

nestalim hrvatskim državljanima, da se vrate kulturna dobra oteta u

tom razdoblju, te da se u najširem smislu nadoknadi šteta RH i

pojedincima.

Tužba Bosne i Hercegovine

Šest godina prije Hrvatske tužbu protiv Beograda podnijela je i Bosna

i Hercegovina. Za tužbu BiH Sud se 2003. proglasio nadležnim, a 24.

veljače prošle godine donio je i presudu u kojoj je utvrdio da su

snage bosanskih Srba pokoljem u Srebrenici počinili genocid, ali da

manjka dokaza kako su te snage djelovale po "uputama" ili pod

"djelotvornim nadzorom" Srbije čime je ta država oslobođena

odgovornosti za genocid.

Rasprava o nadležnosti Suda za tužbu Hrvatske protiv Srbije za

genocid u ratu 1991.-1995. održana je pred Međunarodnim sudom pravde(ICJ) u Haagu u svibnju 2008. godine. Rasprava o suštini hrvatske tužbe održat će se, prema procjenama pravnih timova obje države, tek kroz nekoliko godina.(Hina)