Izazov organiziranja izbora u Njemačkoj

Termin održavanja sljedećih parlamentarnih izbora u Njemačkoj postao je tema sve žešće političke rasprave u kojoj sudjeluju predsjednica Saveznog izbornog odbora, direktor najveće njemačke tvrtke za tiskanje glasačkih listića, pa čak i predsjednik udruge njemačke papirne industrije.

Javni servis ARD izvijestio je u utorak ujutro da su SPD i oporbeni kršćanski demokrati (CDU/CSU) postigli dogovor da se savezni parlamentarni izbori održe 23. veljače 2025. godine. To je otprilike sedam mjeseci ranije nego što su redovni izbori zakazani za 28. rujna. Dosadašnji koalicijski partneri socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP) također su pristali na novi datum.

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, koji donosi konačnu odluku o datumu izbora, načelno je odobrio plan, objavila je njegova glasnogovornica.

Prije toga je Steinmeier je primio čelnike zastupničkih klubova Friedricha Merza (CDU/CSU), Rolfa Mützenicha (SPD) te Brittu Haßelmann i Katharinu Dröge (obje iz Zelenih). Oni su mu predstavili dogovor postignut tijekom dana, koji predviđa da će Scholz 11. prosinca u pisanom obliku pred Bundestagom postaviti pitanje povjerenja vladi. Bundestag bi o tome trebao glasati 16. prosinca. Ako, kao što se očekuje, ne dobije većinu, datum izbora 23. veljače formalno će biti predložen kabinetu, a potom predsjedniku države koji će donijeti odluku. To će, međutim, biti samo formalnost.

Dogovor je okončao višednevne pregovore o logistici prijevremenih saveznih izbora, koji bi bili raspisani nakon što kancelar postavi pitanje povjerenja u Bundestagu. Kada bude izglasano nepovjerenje vladi, kako se očekuje, predsjednik države ima maksimalno 21 dan da raspusti parlament, a potom se nacionalni izbori moraju održati u roku od 60 dana.

Više od 60 milijuna njemačkih građana ima pravo glasa: oni moraju biti stariji od 18 godina, živjeti u Njemačkoj najmanje tri mjeseca i biti upisani u birački popis na mjestu prebivališta.

Nestašica papira

CDU i druge oporbene stranke pokušale su pomaknuti izbore na siječanj, dok je kancelar Olaf Scholz prvotno predlagao kraj ožujka ili početak travnja, navodeći kao razloge potrebu da se donesu određeni zakoni koji su u završnoj fazi te vrijeme potrebno nadležnim institucijama za pravilnu organizaciju izbora.

To je izazvalo oštre reakcije konzervativne oporbe i nekih njemačkih medija, ali je kancelara tijekom vikenda podržala predsjednica Saveznog izbornog odbora Ruth Brand, koja je sugerirala da bi božićni praznici i nestašica papira za glasačke listiće mogli izazvati probleme. Nakon toga je CDU optužio Scholza da je izvršio pritisak na Brand, koja je članica njegove stranke SPD, kako bi dala to upozorenje.

Nedostatak osoblja

Ipak, neki su izborni povjerenici na pokrajinskoj razini također upozorili na preuranjeno održavanje izbora, posebiceu Berlinu, gdje su prošli izbori 2021. djelomično morali biti ponovljeni zbog nepravilnosti na nekim biračkim mjestima.

„Što je kraći rok za organizaciju izbornog dana, to će više osoblja morati biti povučeno iz okružne administracije kako bi se osigurala pravilna priprema izbora,“ rekao je berlinski izborni dužnosnik Hauke Haverkamp, sugerirajući da bi administrativni uredi možda morali biti zatvoreni kako bi se osoblje oslobodilo za pripremu izbora.

Haverkamp je također napomenuo da bi izbori u veljači mogli značiti organizaciju zimskih službi čišćenja ispred biračkih mjesta, a osoblje bi možda moralo otkazati zimske godišnje odmore.

Wilko Zicht, voditelj nevladinog nadzornog tijela za izbore „Wahlrecht“, procjenjuje da će vlasti sada morati u dva mjeseca obaviti posao za koji je inače potrebno četiri mjeseca. „Naravno, broj pogrešaka raste kada se nešto radi na brzinu“, rekao je za DW. „Povećava se vjerojatnost da previdite pogrešku na glasačkom listiću ili da neki nepouzdani tiskar ne može na vrijeme pripremiti glasačke listiće.“

Problemi manjih stranaka

„Za veće stranke to zapravo nije toliki problem,“ rekao je Zicht, budući da su one već počele s pripremama za izbore u rujnu. „One već sastavljaju liste kandidata, tako da za njih to nije velika drama."

Međutim, prema Zichtovim riječima, veći je problem za manje političke stranke koje nemaju dovoljno resursa i osoblja da brzo sastave liste kandidata. „Čak i nakon što nađu kandidate, moraju prikupiti dovoljno potpisa da bi im bilo dopušteno sudjelovati na izborima.“

Njemački politički sustav dodatno komplicira izbore. U svakoj saveznoj pokrajini stranke moraju 69 dana prije izbora prikupiti potpise da bi bile uključene na kandidacijsku listu – najmanje jedan promil biračkog tijela, maksimalno 2.000. „Već je dovoljno teško to raditi tijekom zime, ali za vrlo male stranke to bi bili vrlo nepravedni uvjeti,“ dodao je Zicht.

Glasanje putem pošte

Lokalne vlasti moraju pronaći prostorije za biračka mjesta, volontere koji će pomagati te tiskati glasačke listiće – osobito one za glasanje pismenim putem, koji moraju biti poslani mnogo prije dana izbora.

Iako su neki upozoravali na opasnost od prijevremenih izbora, Njemačko udruženje gradova i općina izjavilo je da će sve biti u redu: „Gradovi i općine će, u svakom slučaju, biti u mogućnosti provesti savezne izbore unutar zakonom propisanih rokova.“

Pitanje glasanja putem pošte posebno je problematično za Nijemce koji žive u inozemstvu jer, za razliku od drugih zemalja, Njemačka obično ne dopušta svojim građanima glasanje u diplomatskim predstavništvima.

Birači bi trebali dobiti glasačke listiće putem pošte najmanje tri tjedna prije izbora, kako bi imali dovoljno vremena da ih pošalju nazad. „Ali to ne uspijeva uvijek,“ kaže Zicht. „Njihovi glasovi često ne stignu na vrijeme da budu prebrojani.“ Taj problem vjerojatno će biti još izraženiji ovoga puta.

Problem politiziranja organizacije izbora

Prema Zichtovim riječima, svi ti praktični problemi relativno su mali u usporedbi s poteškoćama koje mogu nastati kada organizacija izbora postane dio političke rasprave, kao što se dogodilo ovog tjedna, i kada se državne službenike poput Ruth Brand optužuje za politički utjecaj.

„To je problem,“ rekao je Zicht. „Razumijem kad kritiziraju kancelara, jer želi izbore krajem ožujka, očito se nadajući da će do tada sustići oporbu. Ali optuživati Ruth Brand za pristranost – smatram to vrlo problematičnim. Ako dovedete u sumnju neovisnost organizacije izbora, zapravo udarate na našu demokraciju. Vidjeli smo prije četiri godine u SAD-u što se događa kada ljudi počnu sumnjati u izbore. To definitivno ne želimo imati.“

*ovaj članak je najprije objavljen na engleskom jeziku